Broj kartičnih plaćanja u eurozoni više se nego udvostručio u desetljeću, jer potrošači sve više negoduju zbog gnjavaže s nošenjem novčanica i kovanica, pokazuju posljednji statistički podaci Europske scentralne banke.
U 2018. godini kartično plaćanje činilo je gotovo polovicu ukupnog broja bezgotovinskih plaćanja na području jedinstvene valute.
Kreditni transferi i direktna zaduženja bili su drugi i treći najčešći način gotovinskog plaćanja, čineći otprilike 23%, dok su e-novac i čekovi zajedno iznosili oko sedam posto, prenosi Indikator.ba.
Međutim, relativna popularnost svake vrste platnih usluga i dalje uvelike varira u zemljama eurozone. U 2018. godini kartična plaćanja činila su nešto više od 70% svih bezgotovinskih plaćanja u Portugalu, u usporedbi s oko 23% u Njemačkoj.
Statistički podaci pokazuju da se broj plaćanja karticama potrošača i poduzeća u posljednjem desetljeću više nego udvostručio, prosječno 121 plaćanja karticom po glavi stanovnika u 2018. u usporedbi s 56 u 2008.
Međutim, prosječna vrijednost svakog plaćanja karticom kontinuirano opada, s 54 eura u 2008. na 44 eura u 2018. godini.
Opet, velike razlike pojavljuju se među državama članicama, na primjer, Finci koriste svoje kartice pet puta češće nego ljudi koji žive u Njemačkoj i šest puta češće od ljudi u Italiji.
Zanimljivo je da je prosječna vrijednost godišnjeg podizanja gotovine u eurozoni također porasla, s 1.925 eura na 2.082 eura po kartici između 2008. i 2018. godine.
Većina je zemalja doživjela sličan trend, ali uz znatne razlike u vrijednosti povlačenja. Primjerice, prosječno godišnje podizanje gotovine po kartici u Austriji bilo je gotovo četiri puta veće od protuvrijednosti u Luksemburgu i gotovo dvostruko više od prosjeka eurozone.