Hrvatski sabor danas će raspravljati o izvješću o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu, kojemu je podnositelj Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, piše Večernji list BiH. Ta deklaracija donesena je 2018. godine, a posebno značajna bila je 2022., koja je bila godina izborna i tijekom koje je Zagreb uspio pomoći da se zaustave unitaristički planovi o potpunom eliminiranju uloge Hrvata u BiH. U tome izvješću na 26 stranica podsjeća se kako je 2022. u BiH bila izborna godina i pojačan angažman svih hrvatskih institucija prema međunarodnoj javnosti kako bi se ukazalo na potrebu poštivanja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH i potaknulo međunarodnu zajednicu na provedbu ustavne i izborne reforme u ovoj državi, kojom će biti zajamčena ravnopravnost Hrvata i prava svih građana. Dodatno, Hrvatska je dala snažan politički doprinos BiH pri stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU, koji je BiH dobila 15. prosinca 2022. godine, navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Zajamčena prava
- U pogledu Hrvata u BiH, programom Vlade RH definirano je da će težište hrvatske vanjske politike prema BiH biti zalaganje za ravnopravnost Hrvata u BiH, kao i za unaprjeđenje njihova položaja i kvalitete života. Također, snažno će se podupirati svi projekti hrvatskih institucija koji doprinose očuvanju konstitutivnosti, identiteta i boljitku Hrvata u Bosni i Hercegovini (kultura, znanost, obrazovanje, gospodarstvo, zdravstvo, branitelji – prava pripadnika HVO-a), ali i nastaviti senzibilizirati cjelokupnu hrvatsku i međunarodnu javnost s poteškoćama s kojima se Hrvati suočavaju u ostvarivanju svojih, ustavno i zakonski, zajamčenih prava - navodi se u dokumentu. Dodaje se kako je na političkom području 2022. godina u BiH bila obilježena općim izborima u listopadu. U prvoj polovini godine fokus je bio na pregovorima o ustavnoj i izbornoj reformi koji nisu dali rezultate. Nakon raspisivanja izbora naglasak je bio na očuvanju načela legitimnog političkog predstavljanja, odnosno na mogućnosti da Hrvati sami izaberu svoje političke predstavnike. Zbog rastuće prijetnje duboke političke krize uslijed nemogućnosti postizanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona, visoki predstavnik Christian Schmidt 2. listopada donio je odluku o izmjeni i dopuni Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. Tom su odlukom zaštićena politička prava Hrvata u Domu naroda FBiH. Istom odlukom nije riješeno pitanje Predsjedništva BiH - ističe se u izvješću Na vanjskopolitičkom području, odnosno području europskih integracija, 2022. godina bila je obilježena dodjelom kandidacijskog statusa BiH 15. prosinca. Hrvatska se snažno angažirala po tom pitanju te se zalagala za dodjelu toga statusa. Osim toga, Hrvatska se zalagala za veći angažman međunarodne zajednice u BiH, što je i ostvareno kroz uključenost SAD-a i EU-a u pregovore o reformi Izbornog zakona. Pri tome se pojedinačno navode potezi premijera Andreja Plenkovića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana te drugih hrvatskih institucija. Tijekom 2022. godine predsjednik Vlade Andrej Plenković iskoristio je gotovo svaki svoj razgovor sa stranim čelnicima da istakne važnost očuvanja stabilnosti BiH, kako za Hrvatsku tako i za jugoistok Europe. U svojim razgovorima isticao je nužnost postizanja njezine pune funkcionalnosti, preduvjet čega je puna ravnopravnost Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Radmanova uloga
- U taj je napor uložen sav međunarodni kredibilitet Hrvatske, učvršćen nikad snažnijim međunarodnim položajem zemlje, vjerodostojne članice Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, a od nedavno i europodručja i schengenskog prostora. Svi su ti napori pridonijeli boljem razumijevanju pitanja reforme izbornog zakonodavstva - navodi se u izvješću. Istaknuto je da se i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman snažno zalagao za ravnopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, s fokusom na izmjenu Izbornog zakona. Posebno se naglašavala provedba presude u predmetu "Ljubić" iz 2016. godine, koja navodi da legitimno političko predstavljanje počiva na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U izvješću je navedena i pojedinačna potpora svakoga hrvatskog ministarstva prema Bosni i Hercegovini i ovdašnjim Hrvatima.