Prijateljstvo, strateško partnerstvo i međusobno uvažavanje - poruke koje su se mogle čuti tijekom današnjih sastanaka koje je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković imao s nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH jasno pokazuju kako je strateško određenje hrvatske vanjske politike uvažavanje i potpora Bosni i Hercegovini na njezinu integracijskom putu, ali i jasan stav kako je Hrvatska iznimno zainteresirana da unutarnji dogovor lidera u BiH uključuje poštivanje jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda, kao temelja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Plenković je iz Sarajeva uputio poruke kako hrvatski prioriteti u odnosima s BiH ostaju nepromijenjeni i odnose se na očuvanje stabilnosti zemlje, potporu na njezinu putu prema EU i zaštitu prava Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Prvi sastanak u okviru svojeg dvodnevnog posjeta BiH imao je s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, a nakon toga održani su i razgovori u širem sastavu u kojima su sudjelovali hrvatski ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, prenosi Hina. U obraćanju novinarima hrvatski premijer naglasio je kako su prijateljski odnosi dviju država neupitni, a tom je prilikom jasno dao do znanja i kako je BiH najvažniji hrvatski susjed pa je stoga i posjet Sarajevu bio logičan izbor da se pošalje takva poruka. U tom je kontekstu naveo kako Hrvatska želi biti stalna, čvrsta i kontinuirana potpora BiH na njezinu putu prema Europskoj uniji.
Na tom putu od ključne će važnosti biti potpora Republike Hrvatske.
Potpora reformama
Od posljednjeg posjeta, kazao je Plenković, okolnosti su se izmijenile nabolje. Europsko vijeće donijelo je, podsjetio je, odluku o otvaranju pregovora, što smatra da je itekako veliki korak, korak koji je početak nove faze reformskog procesa, usklađivanja ukupnog zakonodavstva BiH, ali i reformi čitavog gospodarskog sustava, jačanja institucija, konkurentnosti, a time i bolje perspektive za sve građane BiH. Kako bi se operativno potpomoglo tu novu fazu, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su, kaže Plenković, potpisale ugovor o europskom partnerstvu te je održana sjednica zajedničkog povjerenstva na razini državnih tajnika, odnosno zamjenika ministara vanjskih i europskih poslova i kroz taj okvir brojni hrvatski stručnjaci, ljudi koji sudjelovali u hrvatskom pristupnom procesu, bit će na raspolaganju sa svojim znanjem i iskustvom.
Plenković je u pogledu daljnjeg ojačavanja suradnje dviju država potvrdio kako se planira još jedna zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH, a koja bi trebala biti održana u BiH, dok dinamika bilateralnih odnosa treba biti još intenzivnija.
Osvrnuo se hrvatski premijer i na pitanje potrebe donošenja reformskih zakona u BiH, a među njima je i Izborni, za kojega je ustvrdio da je riječ o ključu za kvalitetno funkcioniranje svih institucija BiH. U tom je kontekstu naglasio i stav kako sva tri naroda u BiH trebaju biti ravnopravna, osvrnuvši se na sadašnje rješenje biranja članova Predsjedništva BiH koje stvara loše ozračje i šteti uzajamnim odnosima u BiH. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske tom je prilikom uputio i pohvale Bosni i Hercegovini kada je riječ o infrastrukturnim projektima, a jedan od njih je i autocesta na koridoru Vc, koja je interes i Hrvatske s obzirom na to da će RH svoj dio koridora Vc dovršiti do proljeća iduće godine. Kada je pak riječ o energetskim pitanjima, uputio je na ponudu da se BiH preko Hrvatske opskrbljuje prirodnim plinom. Riječ je o plinovodu od Zagvozda prema Posušju, oko čega se moraju dogovoriti u BiH. Ponovio je kako Hrvatska želi unutarnji konsenzus u BiH te je spremna pomoći sa svoje strane. A kada govorimo o onomu što čeka BiH na europskom putu, Plenković smatra da BiH ima dobre izglede jer i novi saziv Europske komisije predvode predstavnici pučana, a na čelu je Ursula von der Leyen koja se dokazala kao iznimna zagovornica procesa proširenja Europske unije. U tom smislu predsjednik Vlade Republike Hrvatske izrazio je želju da BiH u idućih pet godina bude među zemljama koje će biti dio procesa proširenja.
Dobri odnosi reflektiraju se i kroz iznimnu gospodarsku razmjenu, a podaci za prvih pet mjeseci ove godine daju za pravo zaključiti da će gospodarska razmjena, naveo je Plenković, biti oko 3,6, 3,7, a možda čak i 3,8 milijardi eura na razini 2024. godine, što dvije zemlje čini glavnim vanjskotrgovinskim partnerima.
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto čestitala je Plenkoviću na trećem mandatu na čelu Vlade Republike Hrvatske zahvalivši mu što je upravo na početku mandata kao prvi inozemni posjet izabrao BiH. Govoreći o potpori Hrvatske BiH, podsjetila je na posjet koji je Plenković s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom realizirao početkom godine te je utvrdila kako je ovaj posjet doprinio poboljšanju odnosa “unutar samih nas”, kao i da se postigne iskorak kada je riječ o obvezama na europskom putu.
- Zahvaljujući, među ostalim, kako našem radu i angažmanu te svemu što smo uradili na tom europskom putu tako i tim lobiranjima i dobrim odnosima, Bosna i Hercegovina je otvorila pregovore s EU-om - navela je Krišto. Uputila je na daljnje obveze europskom putu, dodavši i kako misli da je određen broj zakona prilično dobro usuglašen. Uputila je pritom na preostala rješenja koja treba donijeti, poput Zakona o sudu, Zakona o VSTV-u, Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o graničnoj kontroli, kao i Izbornog zakon BiH koji, kako je rekla, jako opterećuje odnose i prilike u BiH te otežava njezin europski put.
- Sve su to stvari koje trebamo uraditi u skladu s ustavnim ustrojem BiH - poručila je. Kada je riječ o Planu rasta, preduvjet čega je donošenje Reformske agende, Krišto je podsjetila da se na tome radilo osam mjeseci, ali da, nažalost, nije postignuta suglasnost oko svih reformi. Potvrdila je kako će se nastaviti raditi na dogovoru te kako ima sastanke sa županijskim premijerima kako doći do rješenja. U okviru posjeta održani su i drugi sastanci, a u Sarajevu su razgovarali ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković te su tom prilikom obojica potvrdila kako će dvije države nastaviti graditi dobre i prijateljske odnose. - Ministar Grlić Radman istaknuo je da će Hrvatska nastaviti pružati potporu i pomoć BiH kako bi postala članica Europske unije - istaknuli su u priopćenju. Konaković je pak kazao kako je u interesu BiH daljnje jačanja ekonomskih odnosa, ali i unaprjeđenje te jačanje ukupnih bilateralnih odnosa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Članovi Zajedničkog kolegija obaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine također su se susreli s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i članovima Vlade RH, a tijekom razgovora zajednički je ocijenjeno da je suradnja dviju prijateljskih zemalja na brojnim poljima vrlo dobra. Premijer Plenković istaknuo je da Republika Hrvatska snažno podržava jedinstvenu i funkcionalnu BiH te punu ravnopravnost sva tri naroda i ravnopravnost građana. On je također izrazio nadu da će se u skorom razdoblju na stolu naći set zakona iz prioriteta EU-a, kao i da će nakon okončanja lokalnih izbora u našoj zemlji bitne reforme na europskom putu biti provođene mnogo brže. U nastavku posjeta BiH Plenković je, u svojstvu predsjednika HDZ-a, s izaslanstvom nazočio i sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH, a na kojoj su se razmatrali aktualni politički procesi u Bosni i Hercegovini. Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović izvijestila je tom prilikom Predsjedništvo o prioritetima vezanima uz predstojeće izbore te je iznijela informaciju o dosadašnjim i planiranim aktivnostima u okviru stranačkog djelovanja. Posjet hrvatskog premijera Bosni i Hercegovini pokazuje jasan i nedvosmislen kontinuitet hrvatske vanjske politike, a koja, od kada je Plenković na čelu Vlade, upravo u svojem strateškom fokusu ima odnose Hrvatske i BiH, na političkom, gospodarskom i svakom drugom društvenom planu, pri čemu je europski put BiH prioritet.
Važnost suradnje
Uz snažno lobiranje Hrvatske, što je i glavni razlog uslijed kojega je BiH prvo dobila status kandidata, a onda i dočekala odluku Europskog vijeća o početku pregovora, tu je i tehnička pomoć koja će osobito doći do izražaja onoga trenutka kada počne proces pregovaranja. Na gospodarskom planu Hrvatska se pozicionirala kao najvažniji partner BiH, koristeći svoje znanje i ugled u institucijama Unije kako bi kroz programe prekogranične suradnje ostvarila što bolju poziciju za lokalne zajednice u BiH. U strateškom smislu, onom koji upućuje na potrebu poštivanja ustavnih specifičnosti BiH, države i društva izrazito multinacionalnog i multikulturnog karaktera, Hrvatska je uspjela u misiji da u službeni dokument europske vanjske politike - Strateški kompas uđe i odrednica o konstitutivnosti naroda, što je jasan signal kako je zahvaljujući aktivnostima RH Europska unija prepoznala temelje na kojima počiva BiH, a koja svojim višenacionalnim karakterom može u znatnoj mjeri obogatiti europsko društvo u cjelini, isto ono društvo koje teži poštivanju načela uvažavanja različitosti. Program posjeta nastavlja se danas u sastankom s predsjedateljem Doma naroda Bosne i Hercegovine i predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem u Domu HDZ-a BiH u Mostaru. Plenković će zatim obići gradilište nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, posjetit će Rektorat Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar.
Hrvatski premijer nazočit će svečanosti uručenja ugovora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Galeriji Biskupijskoga centra. Planirana je i zajedničke izjava za medije gradonačelnika Mostara Marija Kordića, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, predsjedatelja Doma naroda Bosne i Hercegovine i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića i predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića. •