Nakon gotovo dvije godine od usvajanja, primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana i ostalih duhanskih proizvoda za pušenje počela je prije mjesec dana. Pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, na mjestu rada i u javnom prijevozu, ali i u automobilima u kojima se nalaze maloljetne osobe. O štetnosti pušenja, kako aktivnog tako i pasivnog, utjecaju na zdravlje te novom zakonu razgovarali smo s pročelnicom Odjela za plućne bolesti i TBC SKB-a Mostar prim. doc. dr. sc. Kristinom Galić.
Kolika je zastupljenost pušača u bh. populaciji te kakvo je stanje kod nas u usporedbi sa svijetom?
- BiH pripada skupini zemalja koje se po konzumaciji duhanskih proizvoda nalaze u samom vrhu europske liste. U BiH je među populacijom starijom od 15 godina 35,5% pušača, što je značajno više od europskog prosjeka. Prema podacima Eurostata, cigarete konzumira 19,5% stanovnika EU-a starijih od 15 godina. Postoji velika razlika u stopi pušača među zemljama EU-a. Najveću stopu bilježe Grčka (42%) i Bugarska (38%), dok je najmanja u Švedskoj (7%). U zemljama zapadnog Balkana visok je postotak pušača u općoj odrasloj populaciji. Najveću stopu bilježi Srbija, 37,5%, potom BiH - 35,5%. SZO procjenjuje da 1,1 milijarda ljudi u svijetu puši, a očekivalo se da će taj broj porasti na 1,6 milijardi do 2025. U nerazvijenim i zemljama u razvoju stope kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) alarmantno rastu. Zabrinjavajući su i rezultati istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz 2019. te naglašavaju značaj problema pušenja među djecom i mladima u FBiH. Isto istraživanje je pokazalo visok postotak pušača među školskom djecom. Čak 24,4% školske djece trenutačno koristi neki duhanski proizvod.
Koliko su vam češći pacijenti pušači od nepušača i kakve su najčešće dijagnoze?
- Najčešći razlog dolaska bolesnika pulmologu su respiratorne infekcije, bilo da su virusne ili bakterijske etiologije. Pušači su česti pacijenti u pulmološkim ambulantama, a najčešći razlog je infekcija dišnih puteva koja uzrokuje bronhospazam. Tada često dolazi do prvih manifestacija kronične opstruktivne bolesti pluća, izazvane prvenstveno pušenjem. Veliki postotak naših pulmoloških pacijenata ima kronične bronhoopstruktivne bolesti: bronhijalnu astmu ili KOPB. Astma je genetski uvjetovana bolest kojoj pogoduju i razni vanjski čimbenici, dok je KOPB prvenstveno kronična bronhoopstruktivna bolest koja nastaje kao posljedica izlaganja duhanskom dimu.
Možete li nam reći što pušenje čini našem tijelu?
- Pušenje ima negativan učinak na cjelokupno zdravlje. Već spomenuti KOPB kronična je progresivna bolest dišnih puteva, kod koje dolazi do trajnog ireverzibilnog suženja dišnih puteva. Bolesnici imaju svakodnevne simptome: kašalj, zaduha, intolerancija napora do onih najtežih stadija bolesti kada su na oksigenoterapiji u kućnim uvjetima i kada govorimo o teškoj invalidnosti bolesnika. Pušenje ima svoje višestruke rizike na zdravlje. Treba napomenuti da pušači u odnosu na nepušače imaju 17 puta veći rizik obolijevanja od karcinoma pluća, sedam puta veći rizik razvoja KOPB-a, dva puta povećan rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata, srčanog i moždanog udara.
Godinama se upozorava na problem pasivnog pušenja. Kakvo ono ima posljedice?
- Pasivno pušenje je nevoljno udisanje dima duhanskih proizvoda. Dim može dolaziti izravno iz pripaljene cigarete, kao i dim koji pušač izdahne. Duhanski dim iz okoliša štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Prema istraživanju Zavoda za javno zdravstvo, izloženost pasivnom pušenju u kući potvrđuje više od polovine ispitanika u FBiH (54,1%), a ispod polovine ispitanika (44,4%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na radnom mjestu. Više od polovine ispitanika u FBiH (52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na javnom mjestu. Prema izvješću SZO-a, Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), koje se citira i u Zelenom dokumentu Europske komisije iz siječnja 2007. godine, nepušači koji žive s pušačima imaju 20-30% veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, dok se povećani rizik za ovu lokalizaciju raka zbog izloženosti duhanskom dimu na radnom mjestu procjenjuje na 12 - 19%. Većina štetnih učinaka duhanskog dima raste s dozom izloženosti, ali su učinci manji u pasivnih nego u aktivnih pušača.
Posljedice izloženosti djece duhanskom dimu?
- Djeca su posebno osjetljiva populacija pri izlaganju duhanskom dimu. Nažalost, kao što sam rekla, u školskoj populaciji imamo veliki udio pušača. Isto tako djeca su često pasivni pušači, izložena svakodnevno duhanskom dimu. Stručnjaci smatraju kako nema dopuštene granice izloženosti djece duhanskom dimu. Čak i kratka izloženost ima svoje rizike. Dugotrajno, učestalo izlaganje djece duhanskom dimu povećava učestalost upale uha, bronhitisa, astme i drugih bolesti dišnog sustava. Možemo reći kako konzumiranje duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili tzv. pasivno pušenje, značajno doprinosi obolijevanju od kroničnih respiratornih bolesti, kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih bolesti, kao i malignih bolesti.
Mijenja li se posljednjih godina stav građana o štetnosti konzumiranja cigareta?
- Ipak, u posljednjih nekoliko godina stječe se dojam kako je razina svijesti o štetnosti pušenja u BiH ipak porasla, tako da se kod nas čak bilježi blagi pad udjela pušača u općoj populaciji. Mislim kako isto možemo objasniti sve većem broju mladih ljudi, kod kojih danas bilježimo sklonost zdravijem stilu življenja, bez konzumiranja cigareta.
Veliki je broj protivnika uvođenja zabrane pušenja u javnim objektima u FBiH. Vaš stav?
- Nedavno je na snagu stupio Zakon o zabrani pušenja u javnim objektima u FBiH. Iako se mnogi protive ovom zakonu, stručna javnost ga pozdravlja. Mislimo kako će imati pozitivne ishode u smislu smanjenja broja pušača. Pogotovo će se pozitivno odraziti na smanjenje postotka pasivnih pušača s obzirom na njihovu izloženost duhanskom dimu u javnim objektima i na radnim mjestima. Time se u općoj populaciji djeluje pozitivno na zdravlje ljudi i smanjuju rizici obolijevanja od mnogih bolesti s kojima je aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu povezano.
