Čak 33 vrste poreznih obveza poduzeća koja su otvorena i koja djeluju na prostoru Bosne i Hercegovine moraju izmiriti tijekom godine ako svoje račune žele održati aktivnima i normalno poslovati. Na izmirenje 33 porezne obveze tijekom godine poduzeća moraju potrošiti 411 sati za podnošenje naloga za plaćanje, pripremu i plaćanje poreza, piše Večernji list BiH.
Analiza poslovanja
Porezni teret poslodavca u prosjeku iznosi 23,7 posto od ostvarene dobiti. Sve su to porazni podaci koji su izneseni u najnovijoj analizi pod nazivom “Lakoća poslovanja u BiH u 2018. godini” koju je ovih dana prezentirao Federalni zavod za programiranje razvoja. Zbog toga je na globalnoj karti svijeta po lakoći poslovanja Bosna i Hercegovina uvrštena na porazno 137. mjesto među 190 ekonomija svijeta i jedna je od najlošije rangiranih država u okruženju, ali i šire. Napravljena je i lista poreznih obveza koje poduzeće mora izmiriti, a to su doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenih na teret poslodavca u iznosu od 10,5 posto bruto plaća, porez na dobit - 10 posto, oporeziva dobit - 8,40 posto, naknade za šume - 0,07 posto, porez na ukupan prihod - 1,24 posto, doprinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - plaćen zajednički 25 posto za svaku osobu s invaliditetom koja mora biti zaposlena, porez na prosječnu neto plaću u Federaciji BiH - 0,92 posto, lokalni porez na imovinu - 14 posto, porez po četvornom metru prostora - 0,46 posto, doprinos za zaštitu od prirodnih nepogoda - plaćen zajednički 0,5 posto, porez na neto plaću - 0,39 posto, doprinos za zaštitu voda - plaćen zajednički 0,5 posto...
- Ekonomije diljem svijeta ubrzale su plaćanje poreza i olakšale poslovanje objedinjavanjem naloga za plaćanje, smanjenjem učestalosti plaćanja i uvođenjem elektroničkog plaćanja. Mnogi su smanjili i porezne stope, a promjene su donijele konkretne rezultate.
Sređivanje porezne politike
Neke ekonomije su pojednostavljivanjem plaćanja poreza i smanjenjem poreznih stopa dobile veće porezne prihode - stoji u preporuci ekonomskih stručnjaka koji su radili spomenutu analizu.
Također je istaknuto kako je još od 2011. godine Bosna i Hercegovina krenula u potpunije uređivanje porezne politike tako što je pojednostavila proces oporezivanja rada, smanjila obveze poslodavaca za socijalno osiguranje, olakšala plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje uvođenjem elektroničkog popunjavanja naloga i plaćanja te olakšala plaćanje poreza ukidanjem naknade za turističke zajednice, ali očito to nije dovoljno.
Poslodavci su od vlasti više puta tražili provođenje, kako ističu, porezne reforme fiskalnom devalvacijom neutralnoga fiskalnoga karaktera sa značajnim smanjenjem opterećenja rada uz istodobno povećanje oporezivanja potrošnje, imovine i drugih poreza koji ne opterećuju gospodarstvo.
U razradi varijanti po kojima se ukidanjem pojedinih poreza na gospodarstvo nadomjesti gubitak u javnim proračunima autori ističu kako je nužno obaviti kompenzaciju tih gubitka, odnosno naći potreban proračunski novac uvođenjem nekih drugih poreznih stavki.
Po njihovu mišljenju, entitetske bi vlade trebale prvo napraviti znatne uštedama u javnom sektoru i smanjiti proračunsku te izvanproračunsku potrošnju, što je bio i jedan od prijedloga Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.•