Prilagođena nova prognoza ekonomskog pada koju Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa je za 1,5 posto veća nego ona ranija. Taj veći pad dodatni je razlog za zabrinutost.
U posljednjem izvješću MMF-a posebno zabrinjava prognoza pada bh. ekonomije za 6,5 posto ove godine, što je za 1,5 posto više u odnosu na ranije prognoze. Ovo znači da ulazimo u duboku recesiju, što nam "krade" ranije godine ekonomskog rasta, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.
"Moguće da ovo nije konačna prognoza za ovu godinu, jer posljednje tromjesečje donosi dodatne izazove. Covid-19 programi očito nisu dali željene rezultate, što potvrđuje dani izvještaj. MMF opravdano upozorava na infrastrukturni jaz regije u odnosu na razvijene ekonomije Europe. Prema navedenome, javne investicije su nužnost", smatra on.
Dodaje kako treba navesti da se pod navedenim podrazumijeva ekonomski opravdano, transparentno investiranje bez blokada i korupcije, što je nažalost praksa u zemljama regije i BiH.
"MMF upozorava kako vlade moraju biti fleksibilne po pitanju prioriteta u korona-krizi, konkretno potrebno je investirati u digitalnu infrastrukturu.
"Zbog toga je potrebno da nove Covid-19 vladine mjere teže digitalnoj transformaciji gospodarstva (i javnog sektora). Postojeća kriza naglašava značaj digitalne infrastrukture u odnosu na drugu infrastrukturu, puteve, zgrade i slično", kaže Čavalić.
Pogoršane prognoze MMF-a zabrinule su i bankarski sektor. Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, za Klix kaže kako je kada su u pitanju negativni ekonomski efekti pandemije i dalje prisutna iznimna neizvjesnost.
"Izmijenjene prognoze kretanja BDP-a za BiH i ostale zemlje u regiji su očekivane. Međunarodna tržišta dinamično reagiraju na svaku informaciju koja je u vezi s pandemijom. Oporavak u zemljama eurozone je usporen i to za našu ekonomiju može imati značaj. Smatram da već sada fokus moramo usmjeriti na narednu godinu. Osim mjera koje se odnose na financijske olakšice i pomoć, bez odgađanja treba pristupiti aktivnostima prilagođavanja strateških sektora i poslovnih modela za uvjete poslovanja koje ćemo imati u 2021. godini", navodi on.
Trebamo dati odgovor na pitanje kako će funkcionirati strateški poslovni sektori u uvjetima dugoročno nepovoljne epidemiološke situacije, dodaje. Mjere koje su propisale entitetske agencije za bankarstvo daju dodatni prostor i fleksibilnost za djelovanje u ovoj i narednoj godini.
"Velika očekivanja su usmjerena i na aktivnosti Vlade FBiH. Ne treba isključiti potrebu za planiranjem dodatnih opcija podrške koje bi bile fokusirane samo na održavanje i povećanje zaposlenosti u prvoj polovici naredne godine. Izvjesni su i pojačani izazovi kada je u pitanju likvidnost gospodarstva i rast udjela loših kredita nakon što isteknu posebne mjere koje su propisale entitetske agencije. Dakle, još uvijek imamo dovoljno vremena za djelovanje i ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica koje nas čekaju u narednoj godini", zaključio je Mahmuzić.