Agencija za statistiku BiH u kontinuitetu objavljuje zanimljivu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”. Ona obuhvaća podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane prema spolu. Podaci objavljeni u toj publikaciji daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bosanskohercegovačkom društvu.
Što pokazuju kretanja?
Kroz tu publikaciju Agencija za statistiku BiH nastoji dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti među spolovima. Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH donesen je 2003. Inače, taj zakon uređuje, promovira i štiti jednakopravnost spolova i jamči jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi društva, te sprečava izravnu i neizravnu diskriminaciju zasnovanu na spolu. Prema popisu stanovništva, kućanstava i stanova, provedenom u BiH u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., u BiH je živjelo ukupno 3,531.159 osoba, od čega 1,798.889 žena (50,9 posto) i 1,732.270 (49,1 posto) muškaraca. Zanimljiva kretanja zabilježena su u području analitike koja se bavi istraživanjem brojnosti muške i ženske populacija, a prema tipu naseljenog mjesta. Iz objavljenih grafikona vidljivo je kako u gradskim područjima živi više žena nego muškaraca, dok je u ostalim sredinama taj broj ujednačen uz blagu prednost na strani muškaraca. Što se tiče stope maskuliniteta (broja muškaraca na 100 žena), uočava se najveća stopa maskuliniteta u starosnoj skupini od 15 do 19 godina, gdje na 100 žena dolazi gotovo 106 muškaraca. Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta pokazuje tendenciju opadanja, pa od 45 godina i više u populaciji ima više žena nego muškaraca te od tog razdoblja koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj skupini 85+ te bilježi vrijednost od 47,6, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi na 100 žena dolazi oko 48 muškaraca.
U BiH je najviše obitelji s dva člana, što je još jedna u nizu poražavajućih činjenica s obzirom na to da upućuje na potencijalno ozbiljan problem u prirastu stanovništva. Prije nekoliko dana Bečki institut za demografiju izašao je s podacima za europske zemlje u razdoblju od 1990. do 2017. vezane uz demografske pokazatelje, pri čemu je naglašeno kako BiH ima najveći negativni prirodni prirast od čak -22%, dok je stopa plodnosti toliko niska i daleko ispod razine od 2,10 ÷ 2,15, koja osigurava zamjenu generacija u jednoj zemlji. Drugim riječima, stanje u više demografskih segmenata više je nego alarmantno te, sudeći prema ovim podacima, stanovništvo BiH odumire. Najmanji broj je obitelj s pet članova i više, a i njih je samo 18 posto, navodi se u publikaciji Agencije za statistiku u BiH.
Majke, starost, djeca...
Vrlo važan pokazatelj u toj analizi je i odnos koliko djece živi s majkom, a koliko s ocem u obiteljima s jednim roditeljem. Tu je razlika enormna i u takvim obiteljima čak 81 posto djece živi s majkom (129.819), dok s ocem živi samo 19 posto djece (30.610). Prosječna starost majke po rođenju prvog djeteta iznosila je prema popisu stanovništva 27 godina. Što se tiče očekivanog životnog vijeka po rođenju, u BiH je situacija takva da je kod muškaraca taj prosjek 73,7, a kod žena 78,8 godina. Zabrinjavajući je i nerazmjer između muškaraca i žena, pri čemu je nepismenost kod muškaraca minimalna i iznosi 0,79 posto, a kod žena je znatno veća, čak 4,76 posto. Najveća stopa nepismenosti je u skupini starijih žena i iznosi 5,29 za žene starosti od 55 do 69 godina i čak 25,85 za žene starije od 70 godina, što znači da je svaka četvrta žena starija od 70 godina u BiH nepismena.
Od ukupnog broja nepismenih žena u BiH, prema popisu stanovništva, više od 90 posto su žene od 55 i više godina života, navodi se u istraživanju.