U Livnu je predstavljena strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja HBŽ-a za razdoblje 2019. - 2025. Riječ je o dokumentu koji je izradio tim FAO u okviru projekta “Podrška pripremama za planiranje i provođenje pilot-projekta ruralnog razvoja u zajednici na području Livna (HBŽ)”. Dokument je to koji, u odnosu na postojeće stanje, predviđa niz novina i u oblasti ruralnog razvoja i poljoprivredno-prehrambenog sektora daje jasne smjernice aktivnosti i prioritetne smjerove djelovanja.
Uz predstavnike županijske i gradske vlasti Livna, prezentaciji su nazočili poljoprivredni proizvođači, turistički djelatnici i nevladin sektor, a strategija je pokazala kako, zahvaljujući svojim prirodnim potencijalima, HBŽ ima velike prilike i za razvoj poljoprivrede i za ekonomsko oživljavanje ovdašnjih ruralnih područja.
“Svi znaju da je ovdje najrasprostranjenije stočarstvo i da je proizvodnja mlijeka i sira najbitnija, tako da je preporuka ostala. Međutim, to nije najvažnije. Mi smo pronašli neke druge pravce u poljoprivredi koji ovdje mogu funkcionirati. Također, vidimo veliku mogućnost u zaštiti Livanjskog polja i turizmu, posebice lovnom i planinarskom”, istaknuo je Vlado Pijurović, ali i naglasio kako treba napraviti cijeli niz promjena kako bi poljoprivredna proizvodnja imala ono mjesto koje joj u razvoju ovoga kraja, ali i Federacije BiH, i pripada. S tim je suglasan i profesor sarajevskog Poljoprivrednog fakulteta dr. Sabahudin Bajramović naglasivši kako se potpora ne smije bazirati samo na poticajima nego i izgradnji potrebne infrastrukture.
“Više se mora ulagati u drugi stup poljoprivredne politike, investiranje i ulaganje u nove farme, u novo osnovno stado, u nove nasade. Trenutačno je situacija takva da je u novom federalnom programu za 2019. godinu i dalje izravna podrška neprikosnovena. Tako će od nekih 70-ak milijuna maraka svega milijun, milijun i pol ići za ruralni razvoj, za tzv. drugi stup”, kazao je dr. Bajramović te dodao i kako se moraju mijenjati odnosi u kojima će se farmer poštovati u smislu da se prepoznaju njegovi problemi, da se nastoje rješavati, a kada je riječ o poticajima, da su oni navrijeme. Međutim, dodaje i kako neke stvari sami poljoprivrednici trebaju poduzeti kako bi imali organiziran nastup na tržištu. U tom smislu vrlo je važno postojanje poljoprivrednih udruga, asocijacija i zadruga. Samo na taj način bit će manje problema u plasmanu proizvedenih roba. Međutim, problem, i to ne mali, predstavlja i to što je sve manje ljudi. Taj demografski problem naglasila je i prof. Suzana Đorđević, članica FAO tima, koja se posebno bavila turističkim aspektom te dodala: “Ako se taj ljudski kapital izgubi, onda će i za poljoprivredu i za turizam biti veliki problem raditi bilo što, bez obzira na atraktivnost područja”.
Stoga bi strategiju trebalo ne samo ozbiljno shvatiti već i žurno pristupiti njezinoj realizaciji. Naglašeno je i to kako se bez tog dokumenta ne mogu povlačiti ni sredstva iz Europske unije.•