Ako novac, koji će za obnovu poplavljenih područja iz raznih izvora sigurno stići u BiH, bude transparentno trošen, to može označiti početak nekoliko milijardi maraka vrijednih građevinskih radova koji bi pomogli oporavku posrnulih bh. građevinskih tvrtki. Tu ključnu ulogu moraju odigrati institucije vlasti koje zakonskim mehanizmima, idejnim i tehničkim riješenjima, mogu pokrenuti investicijski ciklus koji bi se sastojao od gradnje tisuće porušenih domova, do izgradnje odvodnih kanala, riječnih nasipa... Samo za reguliranje vodenih korita i gradnju novih kanala, u oba slivna područja, Jadranski i Savski sliv, treba potrošiti više od milijardu i pol maraka. O tome svjedoče procjene koje su rađene nakon donošenja glavnog preventivnog plana (GPP) kojim je bilo utvrđeno još 2002. godine da je za obrane od poplava potrebno osigurati više od 400 milijuna KM. U strategiji upravljanja vodama, na razini županija i Federacije BiH planirano je potrošiti oko 900 milijuna KM na sanaciju rijeka, obranu od poplava, izradu odvodnih kanala. Kako su posljednje katastrofalne poplave napravile kaos na terenu, ta brojka se povećava za nekoliko puta, a koliko, znat će se i nakon službene procjene šteta. Posljednjom analizom utvrđeno je da sustav zaštite od poplava u Federaciji BiH obuhvaća oko 130 km izgrađenih nasipa, obodnih kanala više od 70 km, te odvodne kanale i regulacije korita rijeka u duljini oko 20 km na vodama prve kategorije.
Ostatak članka pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...