Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u manje od pola stoljeća pale su za dvije trećine, tvrdi se u netom objavljenom Izvješću o stanju planeta 2020. Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Porazni podaci velikim su dijelom rezultat uništavanja okoliša koje pridonosi i pojavi zoonotskih bolesti poput pandemije COVID-19.
Sveobuhvatna studija stanja naše prirode kroz Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta, kojega osigurava Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London), potvrđuje, naime, kako isti faktori, za koje se vjeruje da povećavaju mogućnost izbijanja pandemija, stoje iza pada populacija kralješnjaka za 68% između 1970. i 2016. godine. No nastavi li se ugroza biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji sadašnjim tempom, procjene su kako bi do kraja stoljeća petina divljih vrsta mogla izumrijeti samo zbog klimatskih promjena. A u to nisu uračunate i ostale “udomaćene” prijetnje koje pozivaju na uzbunu – eksplozija globalne trgovine i potrošnje, rast svjetske populacije, megaurbanizacija, pretjerana eksploatacija Zemljinih resursa zbog proizvodnje hrane, dalja degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, kao i onečišćenje i druge katastrofe koje narušavaju bioraznolikost.
Znak da je sustav u kvaru
– Izvještaj o stanju planeta 2020. ističe kako ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života – ističe Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. – Ozbiljan pad populacija divljih vrsta upozoravajući je znak koji upućuje na kvar sustava – upozorava. Već je 75% Zemljine površine bez leda znatno izmijenjeno, većina oceana je zagađena i izgubljeno više od 85% površina močvara. Najvažniji izravni pokretač gubitka biološke raznolikosti na kopnu u posljednjih nekoliko desetljeća bila je prenamjena zemljišta, prije svega pretvaranje netaknutih izvornih staništa u poljoprivredna zemljišta, dok je velik dio oceana prekomjerno izlovljen – kažu u WWF-u.
Globalno, klimatske promjene nisu najvažniji pokretač gubitka bioraznolikosti, no u sljedećim će desetljećima, predviđa se, postati važnije od svih dosadašnjih okidača. Štakor Melomys rubicolu (Australci ga zovu Bramble Cay mosaic-tailed rat) lani je upisan kao prva vrsta sisavaca koja je izumrla zbog klimatskih promjena i porasta razine mora za koje je zaslužan čovjek. S lica Zemlje “izbrisale” su ga oceanske poplave koje su tijekom proteklih deset godina pogađale mali pješčani otok Bramble Cay u tjesnacu Torres, jedino mjesto na svijetu gdje je ovaj glodavac živio. Ista sudbina možda čeka i šišmiša leteću lisicu (rod Pteropus) za kojega su pogubne temperature iznad 42 stupnja C. A dok svakodnevno uživamo u čarima kave, nismo ni svjesni da je arabica, najpopularnija kava na svijetu, također ugrožena klimatskim promjenama te se do 2088. predviđa gubitak više od polovice njezina staništa. – Gubitak biološke raznolikosti nije samo pitanje zaštite okoliša već i razvojno, ekonomsko, sigurnosno, etičko i moralno pitanje. A isto tako i pitanje samoodržanja – tvrdi se u izvješću.
Biološka raznolikost igra presudnu ulogu u opskrbi hranom, vlaknima, vodom, energijom, lijekovima, genetskim materijalima..., a ključna je za regulaciju naše klime, kakvoće vode, onečišćenja, oprašivanja, kontrole poplava i olujnih udara. Ipak, najugroženija je u slatkovodnim sustavima gdje nestaje brže nego u bilo kojem drugom ekosustavu. Od 1900. nestalo je više od 70% svjetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84%, više nego one koje žive u šumama ili oceanima, čak 4% godišnje. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prelovljena su, a životi milijuna ljudi postaju sve nesigurniji. Slično je i u našoj regiji.
Komu još trebaju dozvole?
– Za razliku od većine EU zemalja, Hrvatska se još uvijek može pohvaliti nevjerojatnom prirodom, netaknutim rijekama i bogatom biološkom raznolikosti. No, teme zaštite prirode i okoliša zauzimaju sporedno mjesto. Zakoni se mijenjaju kako bi pogodovali privatnim interesima, pa je tako, primjerice, dopušteno iskapanje pijeska i šljunka iz rijeka za potrebe navigacije i obrane od poplava bez obveze ishođenja okolišnih dozvola, neovisno o opravdanosti i lokaciji. Konkretno, na temelju ove odredbe dozvoljeno je iskapanje sedimenta iz Drave, rijeke koja je dio UNESCO-ova rezervata biosfere ‘Mura-Drava-Dunav’, regionalni park i dio ekološke mreže Natura 2000, što je bez procjene utjecaja na okoliš nedopustivo. To je samo jedan u nizu slučajeva gdje se dopušta iskorištavanje prirodnih resursa bez razmišljanja o opravdanosti tih radnji, utjecaju na prirodu i dugoročnim posljedicama po cijelo društvo – kaže Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije uvjerena kako još ima vremena za djelovanje.
Usvajanjem Europskog zelenog plana, usmjeravanjem na održivo gospodarstvo i rješenja temeljena na prirodi, koja su okosnica zelenog oporavka nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa, poticanjem širenja mreže zaštićenih područja, pogotovo onih u moru i rijekama, i smanjenjem potrošnje prirodnih resursa možemo izgraditi budućnost za prirodu i ljude, dodaje ona. Sličan plan neophodan je za cjelokupnu svjetsku biološku raznolikost. Stabilizacija i zaustavljanje gubitka prirode bit će mogući samo ako hrabro i ambiciozno radimo na očuvanju prirode te ako promijenimo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Potrebne promjene uključuju učinkovitiju i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njezinu trgovinu, smanjenje otpada te odabir zdravije i ekološki prihvatljivije prehrane.
– Pad biološke raznolikosti u svijetu pridonosi povećanju globalnih nejednakosti, produbljujući podjele između globalnog sjevera i juga. Isto tako, to povećava ranjivost malih zajednica koje će najviše biti pogođene gubitkom prirode. Stoga bi svi planovi za zaustavljanje gubitka prirode trebali uključivati i bavljenje temeljnim socijalnim i ekonomskim problemima koji se gubitkom biološke raznolikosti samo produbljuju – ističu iz WWF-a. Izvještaj o stanju planeta 2020. objavljen je svega nekoliko dana uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA), kada se očekuje da će svjetski čelnici razmotriti napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. – Ako se želimo nadati obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svjetski čelnici moraju, pored napora za očuvanje prirode, učiniti naš sustav proizvodnje hrane održivim na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma. WWF-ov novi izvještaj može pomoći UNGA-i da osiguramo neophodan novi sporazum za prirodu i ljude kao temelj dugoročnog preživljavanja divljih životinja, biljaka i insekata te cijele prirode, što uključuje i čovječanstvo – poručio je Lambertini.