Dok se političari bore za vlast, koja sa sobom nosi i visoke zarade te brojne povlastice, građani ove zemlje svakodnevno se bore kako bi preživjeli. Najteže je najstarijima i osobama bez ikakvih primanja, koji bez pomoći javnih kuhinja ne bi mogli preživjeti. Broj onih koji nemaju ni za osnovne potrebe sve je veći, a među njima ima čak i zaposlenih.
Budući da cijene vrtoglavo rastu, plaće beznadežno kaskaju za troškovima života, a vlasti u BiH ne čine ništa kako bi ublažile siromaštvo, agoniji se ne nazire kraj. U BiH su gladne bebe, djeca, umirovljenici, čak i radno sposobno stanovništvo. Teško je izabrati najočigledniji pokazatelj stanja u kojem se nalazi bh. društvo.
Mnogo ih je, ali, složit će se mnogi, najstrašnije je biti gladan, doći u situaciju da čekaš pred vratima javne kuhinje, iza kojih te čeka vjerojatno jedini obrok koji ćeš imati taj dan. I tako iz dana u dan - skrivati pogled i onu plastičnu posudu jer ne želiš da netko vidi tvoju muku. I jer te sramota. A da je siromaštvo u našoj zemlji ogromno i svakim danom sve veće, pokazuje i podatak o broju onih koji dolaze na vrata pučkih kuhinja, a svakim danom ih je sve više. Država smo u kojoj se otvaraju i pučke kuhinje za djecu. U pučkim kuhinjama diljem BiH broj korisnika u posljednje se vrijeme utrostručio.
Redovi ispred javnih kuhinja u prošloj godini bili su, čini se, mnogo duži nego svih prethodnih. Siromaštvo, koje je dijelom načela pandemija, u svom punom obujmu postalo je vidljivo 2022., kada je inflacija pojela velikim dijelom i plaće i mirovine u zemlji. Prema posljednjim službenim podacima, javne kuhinje u Bosni i Hercegovini hranile su oko 14.000 socijalno ugroženih građana. Uzevši u obzir da je prošla godina bila među najtežima, dovoljno je ovaj broj pomnožiti samo s dva i doći ćemo do poražavajućeg broja. - Mislim da je tri puta više korisnika nego što ih je bilo. Imamo do 800 obroka na dan, ali mnogo je ljudi koji se stide da ih se vidi kako dolaze. Oni ne žele ući u evidencije, pa dolaze po pakete, a ima ih mnogo koji ne žele da ih djeca vide kako dolaze - kazao je za medije Miroslav Subašić, predsjednik UG "Mozaik prijateljstva" Banja Luka.
Eurostatovi podaci o standardu građana pokazuju da je Bosna i Hercegovina druga najsiromašnija zemlja u Europi. Ta statistička agencija navodi da niži standard imaju jedino građani Albanije. - Bosna i Hercegovina po standardu je ispod 50 posto europskog prosjeka, odnosno 41 posto, i bolje je rangirana jedino od Albanije, koja ima standard 39 posto prosjeka u Europskoj uniji - navodi Eurostat. Zbog svega navedenoga i ne čudi što je iseljavanje iz Bosne i Hercegovine poprimilo formu egzodusa. Ljudi su jednostavno gladni i prisiljeni sreću potražiti negdje drugdje.