Rat u Ukrajini je, kao i nažalost svi ratovi, donio i tehnološki napredak u nekim poljima, a ovdje je posrijedi neobično brz i snažan napredak u korištenju i razvoju bespilotnih letjelica. Ukrajinski je plan bio da već ove godine samostalno proizvedu milijun dronova. Prije desetak dana sam je predsjednik Volodimir Zelenski predstavio napredni neovisni borbeni sustava Paljanitsija. To je, kako izgleda, raketni dron pogonjen turbomlaznim motorom koji bi mu trebao osigurati veliki domet, a on bi trebao biti dovoljan da Ukrajina u domet stavi najmanje dva ruska vojna aerodroma. No, kako je riječ o procijenjenom dometu od 700 km, riječ je o ukupno 250 vojnih ciljeva koje bi Paljanitsija mogla doseći.
Odavno je Ukrajina, praktički od početka rata, usvojila doktrinu prema kojoj je dron neophodan kako bi se uspostavila ravnoteža s vojnom silom Rusije jer je bilo jasno da količina zapadnog oružja neće biti dovoljna i neće stizati dovoljno brzo da bi se to postiglo. A također vrlo sporo, ako uopće, zapadni saveznici dopuštaju da se njihovo oružje koristi u napadima na ciljeve u Rusiji. Tako se nametnulo jedino rješenje, a to je da se razvije vlastito naoružanje kod kojega ne bi bilo takvih prepreka. Tako je Ukrajina dobar dio rata imala prednost nad Rusijom u ovoj tehnologiji, no i Rusija je, shvativši kako je riječ o tehnologiji bez koje će se znatno teže dobiti rat, počela razvijati dronove sama nabavljajući usput velike količine od Irana. Primjerice, radi se o dronovima Shahed koje se može vidjeti u akciji praktički svakog dana. Stvar je u tome da je riječ o jeftinim uređajima koje je moguće koristiti na dva načina, iskoristiti ih u borbi ili izviđanju te ih vratiti operateru ili ih poslati na cilj, i to tako da se i sami pretvore u oružje. To su jednosmjerni napadni dronovi ili kamikaze. Dronovi jedne ili druge vrste koji su dužeg dometa sliče manjim zrakoplovima raspona krila manjeg od deset metara. Takav je, recimo, upravo Shahed čiji motor također pušta i karakterističan zvuk pa ga se u prolasku i čuje. Jednosmjerni su dronovi postali tolika prijetnja da se njihovim proučavanjem bave i znanstvenici te se objavljuju i radovi na tu temu. Jer se smatra kako će se ova vrsta preciznog naoružanja razvijati i dalje te postati veća prijetnja na bojištima ne samo u Ukrajini nego gotovo svugdje u skorijoj budućnosti.
Kako piše Marcel Plichta, doktorand Škole za međunarodne odnose Sveučilišta St. Andrews, najstarijeg sveučilišta u Škotskoj, takvi uređaji koriste jeftine navigacijske sustave uz pomoć kojih mogu udariti ciljeve na udaljenosti u stotinama kilometara, ali čine to s relativnom preciznošću.
– Kada razmatraju utjecaj bespilotnih letjelica na moderne sukobe, stručnjaci za strateške studije obično se usredotočuju na najsofisticiranije sustave u arsenalima država: skupe vojne bespilotne letjelice koje je teško nabaviti, a kojih je malo. Ovaj članak dovodi u pitanje ovaj konvencionalni naglasak, predlažući umjesto toga bespilotne letjelice s jednosmjernim napadom (OWA – One-Way-Attack) koje je lako i jeftinije proizvesti, a imaju nedovoljno cijenjen potencijal u oblikovanju rata. Analizom nedavnih i tekućih sukoba, tvrdimo da komplementarne karakteristike OWA bespilotnih letjelica donose taktičke dobitke i mogu, pod određenim okolnostima, generirati strateške učinke kada se koriste protiv protivničke zemlje. Nalazi pokazuju potrebu da znanstvenici dodatno prouče implikacije razvoja inovativnih niskotehnoloških proizvoda kad je riječ o dronovima, napisao je Plichta u radu koji je potpisao s dr. Ashom Rossiterom s Akademije Rabdan u Abu Dhabiju.
Dron ovakve vrste ima manju bojevu glavu i obično je nešto sporiji od konvencionalnih raketa, ali jednostavniji je i jeftiniji u masovnoj proizvodnji. No to znači da je takvo naoružanje i lako nabavljivo državama i grupama koje nemaju uvjeta da proizvedu ili nabave vlastito raketno naoružanje. Upravo dronovima Ukrajina sada s velikim uspjehom napada rusku energetsku infrastrukturu, odnosno rafinerije i skladišta goriva pri čemu i Rusija priznaje da trpi ozbiljne štete od takvih napada. Tok rata promijenio je skalu korištenja dronova gdje je os prešla na rusku stranu koja ih sada koristi više, upravo zbog iranskih dronova Shahed 136 koje je najprije kupovala, a onda dobila i licencu da ih proizvodi sama pod imenom Geran.
Jednosmjerne bespilotne letjelice praktički predstavljaju zasebnu klasu naoružanja, lako ih je napraviti i proširiti u usporedbi s projektilima, a počinju se sve više koristiti. Ukrajina i Rusija nisu jedine koje ih koriste. Ujedinjeno Kraljevstvo moralo se suočiti s takvim bespilotnim letjelicama dva puta 2024. kada je štitilo plovila od napada Hutija u Crvenom moru i pomagalo u suzbijanju iranskog napada dronovima i projektilima na Izrael u travnju. Ciljevi s američkim osobljem diljem Bliskog istoka također su napadnuti OWA bespilotnim letjelicama koje su lansirale militantne skupine. Dakle, i napredne vojne snage suočavaju se sa sličnim izazovima kao Rusija i Ukrajina, poput obaranja velikog broja bespilotnih letjelica bez da im ponestane projektila protuzračne obrane. U ožujku je Kraljevska mornarica presrela bespilotne letjelice hutista raketama Sea Ceptor, koje su daleko skuplje od bespilotnih letjelica koje su ciljali i koje su prijeko potrebne za presretanje drugih prijetnji upravo poput hutističkih raketa. Osim toga još je nešto prepoznao ovaj mladi znanstvenik u svojim analizama, a riječ je o tome da se zbog dronova mora pojačavati i protuzračna obrana koju se mora i mijenjati jer je prijetnja drukčija.
Napredak jednosmjernih dronova i dronova drugih tehnologija povećat će troškove protuzračne obrane oružanih snaga diljem svijeta. Morat će se uložiti u više vrsta sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica, istodobno održavajući postojeću protuzračnu obranu za uništenje tradicionalnih prijetnji kao što su neprijateljski zrakoplovi. Obrambeni sustavi koji rade protiv dronova, kao što su laseri, možda neće biti korisni za presretanje projektila. Posljedično, bit će potrebna slojevita protuzračna obrana kako bi se osiguralo da svaka prijetnja bude uništena prije nego što dosegne svoju metu. Da je sve navedeno sasvim točno, govori i vijest s početka ovog mjeseca prema kojoj su ukrajinske snage oborile novi i dosad nepoznati ruski dron na mlazni pogon.
Srušena bespilotna letjelica pala je 30. kolovoza, a opisuje se kao bespilotna letjelica na mlazni pogon koja slijedi aerodinamičku konfiguraciju "letećeg krila", što upućuje na dizajn usmjeren na nevidljivost i brzinu. Međutim ovaj dron nije nosio nikakvo oružje ili vidljivu izvidničku opremu, što sugerira da je možda korišten kao mamac ili za testiranje ukrajinske protuzračne obrane, a ne za izravno djelovanje. Također se radilo o prilično rudimentarnoj napravi što može značiti i da je bila riječ o eksperimentalnom uređaju koji je još u razvoju pa tek treba doseći visokotehnološku razinu.