Intervju: Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma

Postalo je stvar prestiža pojaviti se na Sajmu gospodarstva u Mostaru

Postalo je stvar prestiža pojaviti se na Sajmu gospodarstva u Mostaru
12.04.2024.
u 15:46
Mostarski sajam treba biti i jest jedan od pokretača gospodarskog razvoja te jedan od prepoznatljivih brendova Mostara i Hercegovine uopće. Osim što stvara čvrste veze između gospodarstvenika s područja regije, ali i šire, sajam iz godine u godinu bilježi veliku posjećenost
Pogledaj originalni članak

Pred nama je jubilarno, 25. izdanje Međunarodnog sajma gospodarstva - Mostar 2024., koji će se održati od 16. do 20. travnja. U Mostaru će se ponovno okupiti brojni izlagači iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, kao zemlje partnera, te brojnih zemalja iz okruženja, Europe i svijeta. O organizaciji ovogodišnje manifestacije i očekivanjima razgovarali smo s direktoricom Mostarskog sajma Dalfinom Bošnjak.

Večernji list: Samo nekoliko dana dijeli nas od svečanog otvaranja jubilarnog, 25. izdanja Međunarodnog sajma gospodarstva. Je li sve spremno?

- Mogu reći nikad bolje nego ove godine, već dva mjeseca sajamski kapaciteti su popunjeni. Kad smo riješili taj dio posla, sad smo se bacili na sadržaj, odnosno pripreme konferencija, stručnih skupova, planiranje B2B razgovora.

Moramo biti zadovoljni, sve više tvrtki i poduzeća želi se predstaviti na Mostarskom sajmu. Prije smo tragali za izlagačima, a danas je, očito, postalo stvar prestiža pojaviti se na našem sajmu. Čak pojedine veće kompanije grade vrlo zahtjevne i skupe štandove koje žele zadržati tijekom godine, rezervirajući tako svoje mjesto, ali i praveći uštedu. Osim kompanija, imamo prijavu i nekoliko država koje žele biti zemlja partner na nekom idućem sajmu. Sve u svemu, imamo jako komfornu situaciju, a sve to plod je dugogodišnjeg mukotrpnog truda i rada koji se, kako to obično biva, na kraju ipak isplate.

Večernji list: Bilo je i teških trenutaka u proteklih četvrt stoljeća sajma?

- Na početku smo imali neke “dječje bolesti”. Sajam je bio slika zemlje koja se obnavljala poslije ratnih stradanja.

Samim time i gospodarstvo otprije 25 godina nije bilo isto kao ovo danas. Nakon početnog uzleta prizemljila nas je globalna ekonomska kriza 2008. godine, čije smo posljedice dugo nakon toga trpjeli, da bi nas nakon toga pogodila globalna pandemija koronavirusa. Dvije godine nismo radili, mnogi su se sajmovi u svijetu ugasili, bilo nam je jako teško, ali izašli smo bolji i jači.

Večernji list: Na otvaranju sajma u utorak, 16. travnja, uz gospodarstvenike, očekuju se i brojna politička izaslanstva. Kako gledate na tu sinergiju politike i gospodarstva?

- Politika neumitno utječe na sve pore našeg društva, pa samim time i na gospodarstvo. Za sve što radite potrebno je donijeti zakonsku regulativu, odnosno propise koje treba poštivati, a za što je zadužena zakonodavna vlast.

Mogu navesti primjer ATA karneta, koliko je njegovo uvođenje olakšalo posao nama organizatorima sajmova u smislu da više naši izlagači ne moraju pretovarati robu koju donose na sajam. Sigurna sam, kad bi se riješila ova politička situacija u BiH, da bi nam svima bilo mnogo lakše živjeti i raditi. Mnogo bi nam lakše i bolje svima bilo da imamo uređenu državu u kojoj se poštuju različitosti, prava građana, da smo svi jednaki pred zakonom, u kojoj su svi njezini narodi ravnopravni, da imamo jednake uvjete za rad i uspjeh. Politika i političari trebaju biti servis građanima ove zemlje da bolje živimo, da imamo posao, da putujemo i ostvarujemo kontakte sa svijetom.

Večernji list: Republika Hrvatska je zemlja partner. Ovo je, nakon 2017. godine, drugo hrvatsko partnerstvo na Mostarskom sajmu.

- Predstavlja nam čast što je za ovo jubilarno izdanje Mostarskog sajma zemlja partner Republika Hrvatska, nama susjedna i prijateljska država koja je od početka sajmovanja u Mostaru i Hercegovini naš najpouzdaniji partner i bez čije velike potpore ni ovaj sajam ne bi postigao ovako uspješne rezultate. S druge strane, upravo su mnoge tvrtke iz Republike Hrvatske ulazak na bh. tržište trasirale na ovoj izložbi. Izlagači, njih 42 iz Hrvatske, na Mostarskom sajmu predstavit će se na zajedničkom štandu na oko 400 četvornih metara. Republika Hrvatska je partner na kojega smo se uvijek mogli osloniti, kako u samim počecima pokretanja sajma u Mostaru tako i za vrijeme kriza koje su nas znale pratiti proteklih godina. Stoga koristim i ovu prigodu kako bih još jednom zahvalila svim poslovnim partnerima iz Hrvatske, kao i Vladi RH na nesebičnoj potpori koju su nam pružali i pružaju. Otvaranje sajma pada uoči izbora u Hrvatskoj, ali premijer Andrej Plenković ipak će stići u Mostar i otvoriti ovogodišnji sajam, kako i priliči zemlji partneru.

Večernji list: Jeste li zadovoljni kako Mostarski sajam, kao najveći sajam u BiH, prate domaće gospodarske komore?

- Da, dosta nam pomažu pri organizaciji sajma i Vanjskotrgovinska komora BiH i Gospodarska komora Federacije BiH. Upravo će Gospodarska komora FBiH u suradnji s hrvatskim kolegama iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj te Hrvatske gospodarske komore organizirati konferenciju “EU - perspektive za BiH i iskustva RH”, koja će biti podijeljena u tri panela. Prvi panel predstavit će prednosti ulaska RH u EU i što očekuje BiH, drugi internacionalizaciju i prekograničnu suradnju, a treći održivo poslovanje - priliku za pozitivne promjene. Na njima će sudjelovati mnogi gospodarstvenici iz BiH i Republike Hrvatske. Vanjskotrgovinska komora organizira međunarodne B2B susrete.

Večernji list: Koliko vidimo, kockice su posložene te, prema svemu sudeći, očekuje nas jedan od najboljih sajmova do sada?

- Organiziramo izložbu bez nekog velikog stresa i neizvjesnosti. Imamo relaksiranu situaciju što se tiče popunjenosti i možemo se posvetiti sadržaju i programu. Nekima smo se, nažalost, morali zahvaliti na interesu jer ih, nažalost, više nemamo gdje smjestiti.

Večernji list: Na sajmu će se predstaviti oko 800 izlagača iz 30-ak zemalja. Odakle dolazi najviše izlagača?

- Uz zemlju partnera Republiku Hrvatsku, najviše je domaćih izlagača i onih iz okruženja. Uvijek se trudimo da na sajmu imamo zastupljenost izlagača iz cijele BiH, našeg bližeg okruženja s ostalim europskim zemljama. Ovdje je svatko dobrodošao. Sajam nudi idealno ozračje za druženje i sklapanje poslovnih ugovora. Također, ugostit ćemo predstavnike svih zemalja članica Jadransko-jonske regije. Tu smo kako bismo se povezali gospodarski te poslali poruke mira i suradnje.

Večernji list: Osjeti se i da ovaj grad živi za sajam jer za vrijeme manifestacije na proljeće vlada pozitivno ozračje. Kako sajam doprinosi razvoju gospodarstva u Hercegovini i cijeloj BiH?

- Mostarski sajam treba biti i jest jedan od pokretača gospodarskog razvoja te jedan od prepoznatljivih brendova Mostara i Hercegovine uopće. Osim što stvara čvrste veze između gospodarstvenika s područja regije, ali i šire, sajam iz godine u godinu bilježi veliku posjećenost. U prosjeku ga posjeti 70.000 osoba. Drago nam je što naši sugrađani sajam prihvaćaju i gledaju na njega kao na neko opće dobro, ali svi mi moramo biti dobri domaćini, moramo biti na usluzi našim gostima i ostaviti dobar dojam. Nije mala stvar dovesti izlagače iz 30 zemalja svijeta u ovako mali grad kakav je Mostar.

Večernji list: Vjerujemo kako ste za ovaj jubilej, uz ovaj, da tako kažem, ozbiljni dio sajma, pripremili i poseban zabavni program za sve dobi.

- Tijekom pet dana trajanja sajma naši posjetitelji će moći uživati u brojnim zabavnim aktivnostima, pogledati zanimljive modne i plesne revije, revije frizura, testirati svoje znanje na kvizu, kušati najbolja domaća vina i guštati u hercegovačkim gastronomskim specijalitetima. Sve uz dobru glazbu i pjesmu. Podijelit ćemo nagrade za najuspješnije izlagače na sajmu, kao i najuspješnije vinare. U svakom slučaju, na sajmu će svi pronaći nešto za sebe, dođite i uvjerite se. Čekamo vas od 16. do 20. travnja.

Večernji list: I na koncu, gdje vidite Mostarski sajam u budućnosti?

- Nadam se da će ovaj sajam nastaviti rasti jer uvijek može bolje i više. Bilo je prognoza da su sajmovi u digitalnom dobu, kad su sve informacije nadohvat ruke, nepotrebna i prevladana kategorija, međutim, i ova kriza s pandemijom pokazala je kako je čovjek društveno biće i da mu jako nedostaje izravna komunikacija s drugima, stisak ruke, razgovor u četiri oka. Uostalom, sajmovi postoje od kada je svijeta i vijeka te će opstati jer se stvarni život ne odvija online ili na daljinu.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.