Da je prosinac vrijeme povećane osobne potrošnje, znatnim dijelom uslijed blagdana i praznika koje prati i veće novčano izdvajanje za različite namjene, od darova do proslava, ali i dolaska iseljeništva koje u velikoj mjeri sudjeluje u novčanim tokovima, poznata je činjenica, no isto tako je poznat i fenomen postblagdanskog "triježnjenja" koje stupa na scenu tijekom siječnja, kada su građani u pravilu prisiljeni stegnuti remen i obuzdati tekuću potrošnju kako bi kraj siječnja dočekali s plusom u svojim kućnim proračunima. Ilustrativan pokazatelj navedene tvrdnje su kretanja potrošnje registrirane preko fiskalnih uređaja u Federaciji BiH te usporedba apsolutnih iznosa potrošnje u prosincu i siječnju.
Tako je iz izvješća o prometu fiskalnih uređaja na području FBiH za prosinac 2023. godine vidljivo kako je potrošen iznos od 5 milijardi i nešto više od 658 milijuna maraka, dok je u siječnju 2024. godine iznos prometa bio za više od milijardu maraka manji, točnije 4 milijarde i 572,2 milijuna maraka.
Usporedba
Naravno, razlog pada potrošnje svakako valja tražiti i u odlasku dijaspore u zemlje zapadne Europe, ali i drugih posjetitelja koji su odabrali neke od gradova u BiH za provod u najluđoj noći. Istodobno, službeni podaci jasno ukazuju na zaključak kako se u prosincu troši više u odnosu na studeni, ali i listopad, i to zbog niza nabrojenih razloga, no ne u mjeri u kojoj bi se očekivalo.
Primjerice, prošle godine promet fiskalnih uređaja u Federaciji u studenome zabilježen je u iznosu od 5 milijardi i 375,5 milijuna maraka, što je za 283 milijuna manje u odnosu na prosinac. Zanimljivost proistječe iz činjenice da je potrošnja u listopadu zamalo dosegnula prosinačku (iznos od 5 milijardi i 564,6 milijuna maraka). Naravno, ovako velike iznose svakako valja promatrati i kroz prizmu sveopće inflacije koja u najvećoj mjeri odraz ima na prehrambenim proizvodima koje građani kupuju svakodnevno, ali ista teza onda je primjenjiva i na spomenuto "otrježnjenje" uz siječnju, mjesecu u kojemu će se građani BiH suočiti s velikim problemima ako ne uspiju završiti prosinac s dobro utvrđenim planom potrošnje. Ipak, znatan dio njih oslonac će imati u rodbini u inozemstvu koja, unatoč nešto nepovoljnijim gospodarskim kretanjima, uspijeva iz godine u godinu slati sve veće iznose izravne novčane podrške obiteljima u domovini.
Vidljiv je tako daljnji porast iznosa transfera iz inozemstva, pa je on u prva dva tromjesečja, odnosno u pola godine, iznosio dvije milijarde i 685 milijuna maraka, a od toga je najveći iznos išao na osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva, što je u praksi način materijalne, odnosno financijske pomoći iseljenika svojim obiteljima.
Podrška dijaspore
Iz podataka koje je Večernji list nedavno dobio iz Centralne banke BiH iznos osobnih transfera za prvih pola godine bio je milijardu i 968 milijuna maraka (u prvom tromjesečju 857,6 milijuna, a u drugom milijardu i 110,5 milijuna maraka), dok su u istom razdoblju prošle godine iseljenici poslali malo više od milijardu i 764 milijuna maraka. Druga stavka po vrijednosti su ostali tekući transferi koji su iznosili 717,3 milijuna maraka (lani u istom razdoblju iznosili 662,4 milijuna maraka), a od tog je iznosa najveći dio otišao na socijalna davanja, odnosno po staroj metodologiji mirovine iz inozemstva, i to oko 647,9 milijuna konvertibilnih maraka. Drugi način suočavanja s tekućim obvezama je kreditno zaduženje, a iz posljednjih podataka Centralne banke BiH vidljivo je kako su na kraju listopada ukupni krediti građanima iznosili 12 milijardi i 760 milijuna maraka, što je porast od za 96,1 milijun KM u odnosu na kraj rujna, odnosno 1,05 milijardi KM u odnosu na kraj listopada prošle godine.