Srednja klasa izraz je koji se u najširem smislu koristi za pojedince i društvene skupine koji se nalaze na sredini hijerarhijske ljestvice određenog društva, odnosno između više odnosno niže klase. Sama srednja klasa ponekad se zna dijeliti na nižu i višu srednju klasu. Danas se pod pojmom srednje klase podrazumijeva društveni sloj čiji pripadnici sebi i svojoj obitelji bez većih problema mogu priuštiti "pristojan" standard života, odnosno sav prihod ne troše isključivo za zadovoljavanje elementarnih egzistencijalnih potreba, nego prihode koriste i, primjerice, u svrhu štednje, ulaganja, putovanja i slično. Upravo srednja klasa u BiH već desetljećima izumire, a s posljednjom krizom i inflacijom nestajanje srednje klase dosegnulo je vrhunac.
Troškovi života
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za svibanj 2023. iznosi 2748,60 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za ožujak 2023. iznosila je 1265 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 596 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 46,02%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 21,68%. Ako tome dodamo i izvannastavne aktivnosti djece, odlaske na krštenja, pričesti, krizme, pa i pokope te eventualne kreditne obveze, a vjerojatno nema obitelji koja nema bar jedan kredit, bilo onaj za kupnju stana ili automobila ili pak neki potrošački, mjesečni troškovi povećavaju se i za dodatnih 1000 KM. Dakle, stvarni mjesečni troškovi penju se i na nekih 3800 KM. I s tom svotom novca nema mjesta luksuzu i razbacivanju. Jesen donosi i povećanje troškova, sprema se zimnica, priprema ogrjev, što troškove dodatno povećava. U svom tom izračunu ponovno nema luksuza. Nema, primjerice, odlaska na ljetovanje. Za četveročlanu obitelj u Neumu, u hotelskom smještaju s punim pansionom, dnevno je potrebno oko 400 KM. Za sedam dana potrebno je oko 2738 KM, što je više od dvije prosječne bh. plaće. Tek rijetki to sebi mogu priuštiti. Ljudi, odnosno obitelji koje sve to mogu priuštiti smatraju se srednjim staležom. U prijevodu, to su obitelji koje bez problema mogu podmiriti mjesečni trošak potrošačke košarice, ali im ostane i nešto novca za druge normalne životne troškove i potrebe. Inače, da bi neka obitelj imala taj status, u slučaju BiH, onda bi trebala ispuniti sljedeće uvjete - da je oboje supružnika zaposleno s fakultetskom diplomom, po mogućnosti u elektro, financijskom ili IT sektoru, u kojima se prosječna mjesečna primanja kreću od 1800 do 1900 KM. Druga opcija - da se jedan ili oba supružnika bave privatnim poslom. Naravno, uspješno. Treća - da je barem jedan od bračnih partnera profesionalni političar, direktor u nekoj državnoj instituciji ili dobrostojećem i uspješnom privatnom poduzeću. I na kraju četvrta - kombinacija prve, druge i treće.
Poboljšati standard građana
Ono što zabrinjava, ali i ugrožava ionako mali postotak srednje klase kod nas, a koja bi po nekom pravilu trebala biti nositelj razvoja društva, u svakom pogledu, jest da je potrošačka košarica u posljednje dvije godine poskupjela oko 700 KM, dok su plaće u isto vrijeme porasle oko 200 KM, i to prosjek. Veliki broj zaposlenih u realnom sektoru povećanja nije ni imao. To znači da je to samo u posljednje dvije godine u dobroj mjeri dodatno ugrozilo standard velikog broja građana, pa i onih koji su do 2021. imali koliko-toliko normalan život. - Osiromašenje je galopirajuće. Sve više je onih koji se po standardima Ujedinjenih naroda nalaze na rubu siromaštva. Ljudi sa strane, koji nekim poslom dođu ovdje, čude se kako mi, s obzirom na visinu osobnih primanja i troškove života, uopće uspijevamo životariti jer rijetke su obitelji koje mogu osigurati mjesečni kućni proračun od 4000 KM. Vlasti u BiH stoga se moraju što ozbiljnije posvetiti praktičnom poboljšanju standarda građana i zaboraviti na isprazno politikantstvo. Oni trebaju biti svjesni da je postojanje srednje klase uvjet za opći napredak države, ali i da građani ne mogu živjeti od verbalizma i isprazne retorike - kazao je za Glas Srpske sociolog Duško Vejnović.