Milijunske štete od požara u FBiH, samo u prošloj godini preko 1,4 mil. KM

Požari u FBiH su česta pojava i donose neprocjenjive štete unatoč činjenici da ovo područje u europskim okvirima nije u kategoriji visoko rizičnih. Posebice česti i katastrofalni su bili šumski požari tijekom 1999., 2000., 2003., 2007. i 2012. Izravne štete obuhvaćaju gubitak drvne zalihe, prizemne vegetacije i ostalih proizvoda šume, te troškove gašenja i sanacije. Neizravne štete predstavljaju štete svih vidova promjena staništa i gubitka svih polivalentnih funkcija šuma, one su mnogostruko veće od izravnih šteta, ali se kod nas još uvijek ne iskazuju, stoji u informaciji o gospodarenju šumama u FBiH u 2014. i planovima gospodarenja šumama za 2015. u čijem je posjedu Večernji list BiH. Samo tijekom prošle godine bilo je 180 požara, daleko manje nego ranijih godina, ali je izravna šteta od požara ipak "progutala" 1,422.487 KM. To je daleko manje od 2012. kada je šuma svakodnevno gorjela. Te godine je zabilježeno više od tisuću požara, a neizravna šteta iznosila je 47,753.101 KM. Ministarstvo poljoprivrede FBiH naglašava kako je potrebno izdvajanje značajnih financijskih sredstava za uspostavu kvalitetnog sustava protupožarne zaštite koji objedinjuje prevenciju, kontrolu i sanaciju opožarenih površina. S aspekta ekonomske štetnosti, požari nanose znatne gubitke poduzećima šumarstva uništavajući drvo i drvne sortimente te ih izlažući dodatnim troškovima sanacije požarišta i podizanja novih zasada. Organiziranje zaštite od požara u FBiH ostvaruje se putem županijskih uprava za šumarstvo, šumsko-gospodarskih društava i uprava civilnih zaštita. Neizravne štete po šumske ekosustave izazvane požarima su znatno veće i po svjetskim parametrima dostižu od 10 do 17 puta veću vrijednost u odnosu na neizravne štete. Formiranjem županijskih šumsko-gospodarskih društava i uprava za šumarstvo i njihova koordinacija s prethodno izrađenim kvalitetnim godišnjim planom zaštite šuma od požara značajno mogu utjecati na smanjenje broja i štete od požara. Opremanje protupožarnom opremom, edukacijom kadrova, dobrom suradnjom s vatrogasnim postrojbama, postavljanjem osmatrača požara i drugim aktivnostima mogu se kvalitetnije zaštititi šumski ekosustavi. Većinu požara je izazvao čovjek, ali pravodobnim akcijama interventnih skupina i vatrogasaca, mogu se spriječiti veće štete, stoji u informaciji.