Izborna reforma postaje sve aktualnije pitanje, što je bilo i za očekivati nakon završetka lokalnih izbora. Mnogi su naglašavali kako će upravo završetak jednog izbornog procesa biti trenutak za otpočinjanje ozbiljnih razgovora o reformi Izbornog zakona kako bi Bosna i Hercegovina iduće opće izbore 2022. godine dočekala bez kontroverzi glede izbornog zakonodavstva, piše Večernji list BiH.
Sastanak i razgovori
U tom svjetlu treba promatrati i “iznenadnu vijest” da su Dragan Čović i Bakir Izetbegović, čelnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA), imali sastanak s Ericom Nelsonom i Johannom Sattlerom, veleposlanicima Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije u BiH. Američko Veleposlanstvo u Sarajevu objavilo je fotografiju sa sastanka i kratku informaciju da su bh. i međunarodni dužnosnici razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BiH, preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) OESS-a i Skupine država za borbu protiv korupcije Vijeća Europe (GRECO) te provedbi presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. - Nadamo se da će duh suradnje, koji je omogućio izbore u Mostaru, voditi do ključnih reformi koje će jačati demokraciju, povjerenje građana u institucije i omogućiti napredak na putu euroatlantskih integracija BiH - objavilo je Veleposlanstvo SAD-a na Twitteru. Očito je, dakle, riječ o nastavku procesa provedbe mostarskog sporazuma koji su ranije ove godine potpisali čelnici dviju vodećih nacionalnih stranki u Federaciji BiH. Tim sporazumom omogućeno je održavanje lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina, ali i najavljeno rješavanje pitanja izmjena Izbornog zakona BiH. Vjerojatno nije ni bilo realno da se konkretniji razgovori otvore u jeku predizborne kampanje, ali sad nakon završetka tog procesa intenziviranje razgovora vrlo je izgledno. Večernjak doznaje kako će razgovori biti intenzivirani u idućim tjednima i mjesecima kako bi se što prije došlo do prijedloga koji mogu biti upućeni u parlamentarnu proceduru. Iznimno je važna uloga međunarodnih posrednika u ovim razgovorima i za sami uspjeh procesa. Stoga je značajno spomenuti da su već na prvom postizbornom susretu o temi reforme izbornog zakonodavstva sudjelovali američki i europski diplomatski predstavnik. Štoviše, bili su organizatori sastanka, što govori o njihovoj odlučnosti da se stvari pomaknu s mrtve točke i pitanje reforme Izbornog zakona BiH riješi tijekom iduće godine, odnosno prije ulaska u izbornu 2022. godinu.
Legitimno predstavljanje
Sporazum će svakako morati uključivati više pitanja koja su na raznim razinama kompromitirala izborni proces u BiH. Za Hrvate je svakako ključno pitanje legitimnog nacionalnog predstavljanja na državnoj i entitetskoj razini, ali konačno rješenje mora obuhvatiti i druge manjkavosti u izbornom zakonodavstvu koji se tiču diskriminacije jednog broja građana, transparentnosti izbornog procesa i sprječavanja izbornih prijevara. Same izmjene Izbornog zakona iziskuju natpolovičnu potporu u Parlamentarnoj skupštini BiH, dok bi se za eventualne korekcije Ustava morala osigurati dvotrećinska većina. •