BiH ima stotine tisuća nezaposlenih, ali i problem s nedostatkom radne snage. Tekstilna i obućarska industrija te građevinske tvrtke imaju problem pronaći radnike, dok veliki broj nezaposlenih teško nalazi poslodavca, piše Večernji list BiH.
Analiza tržišta
Tržište rada u BiH posljednjih deset godina doživjelo je značajne promjene. Pa tako pojedina zanimanja koja su ne tako davno bila među najtraženijima, danas spadaju u suficitarna, dok su druga, s čijom diplomom je bilo gotovo nemoguće naći posao, a oni koji bi posao pronašli, bili su potplaćeni, danas najtraženija. Prije deset godina velika potražnja na domaćem tržištu rada bila je, između ostalog, za službenicima različitih profila, dok poslodavci danas uglavnom traže obrtnike i radnike u realnom sektoru. Analiza portala Posao.ba pokazuje da su u 2008. najtraženija zanimanja bila u prodaji, ugostiteljstvu i administraciji, dok je lani najveća ponuda vladala za radnicima u prodaji, proizvodnji i građevinarstvu. Također, prije deset godina, među najtraženijim zanimanjima bili su i komercijalisti, diplomirani ekonomisti, računovođe, kreditni službenici, administrativni i radnici u državnoj službi, a u 2018. vozači, kuhari, električari. Dakle, tijekom proteklog desetljeća potražnja za službenicima se smanjivala, dok je u sve većoj mjeri raslo zanimanje poslodavaca za obrtnicima i radnicima iz realnog sektora.
Zahtjevi poslodavaca
Federalni zavod za zapošljavanje i županijske službe za zapošljavanje krajem 2018. provele su anketiranje poslodavca. Prema iskazanim potrebama poslodavaca, najtraženija zanimanja su šivač, krojač i tekstilni radnik, obućar, prodavač - trgovac, zavarivač, vozač, bravar, stolar, konobar, kuhar, zidar. Najtraženija zanimanja VSS su strojarski inženjer, ekonomist, liječnik medicine i stomatolog, el. inženjer – informatičar, građevinski inženjer, pravnik. Erna Saljević, marketing i PR menadžer na portalu Posao.ba, kaže da je primjetno da se sad manje traže administrativni radnici, koji su svakako potrebni u svakom sektoru, ali za kojima ne postoji rast potražnje. – Potražnja za našim radnicima u inozemstvu značajno je doprinijela spomenutim promjenama na tržištu rada jer su radnici u proizvodnji i u građevinarstvu među najtraženijima kad je riječ o potražnji iz inozemstva. Također, proizvodnja i građevinarstvo, koji spadaju u sekundarne gospodarske djelatnosti, u posljednjih 10 godina doživjeli su rast, pa se samim tim pojavila i veća potražnja za radnicima, dok su tercijalne djelatnosti, kao što su trgovina i ugostiteljstvo, i dalje značajno zastupljeni. Trgovina, zapravo, još dominira kad je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta. Svakako treba spomenuti i neka zanimanja koja su također na listi najtraženijih u posljednjih 10 godina, kao što su zanimanja u IT i sektoru izvozno orijentiranih poslovnih usluga (BPO). Oni pokazuju rast potražnje za radnicima, ali ipak manji nego u drugim sektorima – ističe Saljević.•