Američki su znanstvenici ustanovili da je, formulom kojom se kombiniraju životna dob pacijenta i podaci dobiveni analizom uzorka krvi, u gotovo 80 posto slučajeva moguće otkriti koliki je rizik pojedinca da oboli od neke kronične bolesti tri godine prije pojave simptoma.
Zahvaljujući jednostavnom testu kojim se kombiniraju navedene informacije, tri godine prije pojave simptoma moguće je otkriti potencijalno najčešću kroničnu bolest od koje bi pojedinac mogao oboljeti, objasnili su znanstvenici predstavivši rezultate istraživanja na godišnjoj konferenciji američkih kardiologa koja se održala u Washingtonu.
Novim krvnim testom može se predvidjeti razvoj bolesti poput dijabetesa, zatajenja bubrega ili srčanog mišića, koronarnih i pulmonalnih kroničnih bolesti, kronične fibrilacije srčanog atrija, srčane aritmije, infarkta, demencije ili moždanog udara.
"Koristili smo formulu u kojoj smo koristili životnu dob pacijenta i rezultate krvne analize da bismo dobili indeks koji smo nazvali Intermountain Chronic Disease Risk Score (ICHRON). Cilj nam je bio stvoriti klinički koristan test koji je jednostavno provesti i koji omogućuje da se liječnici opće prakse ne opterećuju dodatno", rekla je glavna autorica studije, epidemiologinja Heidi May iz Medicinskog instituta za srce Intermountain u Salt Lake Cityju.
"Nadamo se da ćemo ovim jednostavnim testom uspjeti otkriti koja se potencijalno najčešća bolest kod pojedine osobe može razviti. Želimo je pravodobno otkriti i započeti s personaliziranom terapijom", kazala je epidemiologinja.
May i njezini kolege u istraživanju su iskoristili podatke o grupi muškaraca i žena dobroga zdravlja bez kroničnih bolesti u anamnezi, koji su liječniku opće prakse otišli na rutinski pregled.
Kod žena s visokim ICHRON-om rizik od dijagnoze neke kronične bolesti u roku od tri godine bio je 11 puta viši nego kod onih s nižim ICHRON-om.
Razlika kod muškaraca bila je 14 puta viši indeks. Tri godine nakon obavljenog testa kod sedam posto od 98,711 žena i devet posto od 45,543 muška pacijenta razvila se neka kronična bolest. Najčešće se radilo o dijabetesu i koronarnoj bolesti.
Osobe kod kojih je ustanovljena veća opasnost od razvoja neke potencijalno smrtonosne bolesti dobile su naputak da češće posjećuju svog liječnika opće prakse, da izmijene životni stil, da započnu vježbati, da se zdravije hrane i, ako su pušile, da prestanu.
"Jeftinije je pomoći pacijentima da poboljšaju način života nego liječiti, primjerice, posljedice srčanog udara. Ne trebam pritom spominjati u kojoj je mjeri zdraviji način života važan za fizičku i emocionalnu dobrobit pojedinca", zaključila je dr. May.