Pravljenje zimnice je tradicija u cijeloj BiH, ali i cijeloj našoj regiji. No, ove godine mnogi su odustali od nje. Ljetna suša u Srbiji tako je smanjila urod za 50 posto, rekao je agroekonomski analitičar Milan Prostran. Očekuje da će šteta premašiti milijardu eura.
Priprema zimnice počela je znatno ranije zbog ranog sazrijevanja poljoprivrednih i meliorativnih kultura, pojasnio je Prostran. Tako je umjesto u rujnu, odnosno do sredine listopada, priprema zimnice počela već u kolovozu, kada su cijene bile povoljnije. Budući da je urod bio manji, trgovci i uvoznici zarađivali su na paprikama iz Sjeverne Makedonije, a nešto je stiglo i iz Albanije. Prostran ističe da se slabiji urod povrća vidi po tome što nema prodaje s kamiona, na cestama i autocestama, već uglavnom na tržnicama i trgovačkim lancima koji su, kako je napomenuo, ove godine bili bolje pripremljeni nego prije.
Uvozne paprike
Napominje da se tegla ajvara “po bakinom receptu” više neće moći kupiti za 500, 700 ili 800, dodajući da se u kolovozu prodavao za 1100 dinara. Prostran kaže da je suša ove godine odnijela ogroman urod, koji je oko 50 posto ispod prosjeka. Dodaje kako bi štete bile puno veće da prvi dio godine nije bio nešto povoljniji. Prema njegovim riječima, jesenas posijane kulture, strne žitarice, rano voće i povrće, bile su povoljnije, što je malo amortiziralo ukupan rast cijena poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivrednici kažu da urod, osim što će biti prepolovljen zbog suše, biti i jako loše kvalitete. “Kad je riječ o ranim proljetnim usjevima, podbačaj je bio oko 20-30 posto, dok će drugi dio godine, koji nosi najveći dio proizvodnje u vrtlarstvu i voćarstvu, prema prvim procjenama donijeti štetu od više od milijardu eura”, naglašava Prostran, prenosi Poslovni.hr.
Prostran kaže da su rujanske kiše došle prekasno da bi utjecale na poboljšanje usjeva. Prema njegovim riječima, oni su najvažniji, prije svega, za pripremu nove sjetve, jer poljoprivredna godina počinje krajem kolovoza ili početkom rujna. To ukazuje da je podbacio urod svih osnovnih povrtlarskih kultura – krumpira, paprike, rajčice, krastavaca i luka. Prostran kaže da najkvalitetnije paprike na pijacama dostižu cenu od 350 dinara. Što se tiče cijena u supermarketima, Milan Prostran kaže da se, prije svega, zbog dugoročnih ugovora koje imaju s primarnim proizvođačima povrća u industrijskoj preradi, mogu pronaći znatno povoljnije cijene. Naglašava kako cijena staklenke domaćeg ajvara može biti i tri puta veća od industrijskog. Proizvođač paprike i ajvara Stevica Marković iz sela Brestovca kod Leskovca još nije krenuo u berbu, iako je uobičajeno da to razdoblje bude u drugoj ili trećoj berbi.
“Sama godina počela je jako loše. U travnju smo već imali preko 30 stupnjeva. Klijanje paprike je bilo otežano, mnoge nisu ni proizvele rasad, pa sam ih morao kupovati – kaže Marković. Zbog previsokih temperatura biljka je odbacila plod. U tim stresnim uvjetima biljka doživljava plod kao strano tijelo, odbacuje ga, pa smo prve cvjetove dobili tek u srpnju i tek trebamo početi brati plodove, objašnjava Marković. Kako je naglasio, u 15 godina koliko se bavi proizvodnjom paprike ne pamti ovakvu godinu. Dodaje da će urod, osim što će biti prepolovljen, biti i jako loš.
Posljedice suše
Marković kaže da će ajvara biti samo za poznate kupce. Mirko Mišković iz Male Vranjske kod Šapca kaže da suša na njegovom imanju nije značajnije utjecala na urod cherry rajčice, jer je ranije sazrijela. “Posađena je vrlo rano, u ožujku, tako da je već u svibnju stigla u berbu.” No, što se tiče redovite sadnje, zametanje plodova je bilo jako loše, što je urod smanjilo za 30 do 40 posto”, kaže Mišković. Kako je dodao, to se odrazilo i na urod kornišona zasađen početkom kolovoza. Mišković ga u rinfuzi prodaje po cijeni od 150 do 180 dinara, a na pojedinim štandovima kilogram doseže i 400 dinara.