Zbog nekoliko čimbenika, počevši od loših vremenskih uvjeta pa do uvoznog lobija, očekivanja domaćih poljoprivrednih proizvođača su kako će u vremenu koje je pred nama doći do poskupljenja pojedinih poljoprivrednih proizvoda, a osobito onih koji dolaze na red za branje odnosno žetvu, piše Večernji list BiH.
Sve to rezultat je iznimno složenih procesa u kojima sudjeluje nekoliko čimbenika, no poljoprivrednici ističu kako oni, kao primarni proizvođači, uopće ne sudjeluju u kreiranju konačnih cijena koje se onda nude kupcima na tržnicama i dućanima.
Niz čimbenika
Predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list opisao je katastrofalnu situaciju u kojoj se trenutačno nalazi domaća proizvodnja, kazavši kako nas uskoro očekuje žetva jesenske pšenice, no taj će proces biti iznimno otežan zbog velike količine vlage u zemlji. Takve nepovoljne vremenske prilike, osim što će odgoditi proces žetve, dovest će i do pojave bolesti, a posebice žute hrđe, koja će u konačnici smanjiti prinose za 40 do 50 posto. Takvo što će, upozorava, dovesti i do pada kvalitete pšenice, a kada se tome doda i podatak kako se radi o pšenici koja je sijana jesenas, u vrijeme visokih cijena ulaznih inputa, goriva, sjemena i gnojiva, jasno je kako domaći poljoprivredni proizvođači nisu u zahvalnoj poziciji. Da se država ranije počela brinuti, možda bi se stanje riješilo, navodi Bićo te dodaje kako je u međuvremenu u BiH uvezena jeftina pšenica kojom su napunjeni silosi. Domaćim poljoprivrednim proizvođačima neće se isplatiti prodavati je po cijenama koje bi bile niže od 50 feninga po kilogramu jer su u ionako teškoj financijskoj situaciji. Također, štete se očekuju i kada je riječ o voću, ali i povrću. U konačnici, Bićo naglašava kako je očito da će do poskupljenja doći, no dodaje kako primarni poljoprivredni proizvođači nemaju utjecaja na formiranje konačne cijene koja se nudi kupcima. Bićo ističe da cijene u praksi ovise o otkupljivačima, prerađivačima, ali i uvoznim lobijima koji, kako je upozorio, rade na uništavanju domaće poljoprivredne proizvodnje.
No, kada je u pitanju uvoz poljoprivrednih proizvoda iz okružja, valja svakako uzeti u obzir da i tamo vladaju slične vremenske (ne)prilike, a to upućuje na zaključak kako su manji izgledi da ćemo hranu moći dobivati po povoljnim cijenama. Sve navedeno upućuje na potrebu intenzivne modernizacije domaćeg poljoprivrednog sektora kojom bi se proizvođači mogli lakše izboriti s očitim klimatskim promjenama. Hvalevrijedna je odluka Vlade Federacije da ove godine poveća iznos sredstava za modernizaciju sela. Kako je navedeno u obrazloženju programa poticaja, novčane podrške za ruralni razvoj usmjerene su na povećanje konkurentnosti i zaštitu ruralnog okoliša.
Modernizacija
U okviru mjera za povećanje konkurentnosti koje su ključne za opstanak i razvoj poljoprivrednih gospodarstava predviđeno je izdvajanje 20,000.000 KM. Taj iznos namijenjen je za podrške investicijama u poljoprivredne strojeve i priključne uređaje, opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju, nabavu rasplodne stoke, izgradnju, proširenje i opremanje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Podrška se odnosi i na legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda, podizanje višegodišnjih nasada, iz čega će biti financirano do 50 posto iznosa prihvatljivih troškova investicije. Osim toga, za mlade poljoprivrednike i žene nositelje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava ili vlasnike obrta ostvaruje se dodatna podrška od pet posto. Za podršku prehrambenoj industriji izdvojena su sredstva u iznosu od 14,000.000 KM, a visina podrške je do 50 posto prihvatljivih troškova ulaganja. Pitanje investicija ključno je kada govorimo o podizanju stupnja spremnosti domaćih proizvođača na nepredvidive čimbenike, počevši od klime pa do poremećaja na tržištu.