Sadržajna i zanimljiva bila je radionica o temi “Jačanje rendžerske službe Parka prirode Hutovo blato za sprečavanje krivolova i monitoring ptica”. Za razliku od sličnih skupova kada se čuje malo novog s obiljem fraza i uopćenih pitanja, ovoga puta moglo se ponešto i naučiti, dok su diskusije bile sadržajne, pitanja konkretna, niz problema lociran. E, sad, drugo je pitanje koliko će od svega biti koristi, odnosno hoće li sudionici istim ritmom nastaviti, tj. hoće li im to dopustiti ovdašnji mentalitet koji često od drveta ne dopušta pogled na šumu. Radionica je započela predavanjem o temi “Park prirode Hutovo blato i Mostarsko blato kao sigurno područje za gniježđenje, odmaranje i zimovanje ptica”, a nastavila se nizom drugih tema i pitanja vezanih uz značenje Hutova i Mostarskoga blata za ptice. Zanimljivo predavanje o temi flore i faune Mostarskoga blata održala je ekologinja Irena Rozić koja je iznijela niz zanimljivih detalja o Mostarskom blatu, nakon čega se nametnulo samo jedno pitanje - zašto je to područje “zapostavljeno”. Uz površinu od 4256 hektara, što je dvije trećine površine Parka prirode Hutovo blato, u Mostarskom blatu evidentirano je 13 vrsta riba, 185 vrsta ptica, 144 vrste flore, nevjerojatna 21 vrsta vilina konjica.... Dalje, na Mostarskom blatu zimuje oko 1000 ždralova itd. Nažalost, to područje nema nikakav stupanj zaštite(!), a izgradnja HE Mostarsko blato prijeti njegovu pretvaranju u kanal za proizvodnju električne energije…
Uz kanaliziranje Mostarskoga blata, treba reći kako je i živi svijet koji u njemu obitava pod stalnim pritiskom. Uz ostalo, prikazane su snimke ulovljenih ždralova, koji nisu jestivi, a čime se na Facebooku čak i hvale.
U sklopu radionice razmatrani su i pravilnici o zaštiti prirode - ovlasti rendžera i lovočuvara, o čemu je izlagao Zdravko Pranić, tajnik LD “Galeb” Čapljina, kao i nacrt Zakon o oružju Federacije BiH. Nacrt zakona predstavio je Slavko Andrić, inspektor za javni red i mir PP Čapljina.
Sumirajući rečeno tijekom radionice, Ilhan Derović iz Ornitološkog društva “Naše ptice” Sarajevo, izrazio je zadovoljstvo njezinim tijekom, kao i iznesenim stavovima, u prvom redu čelnika lovačkih društava koja gravitiraju Mostarskom i Hutovu blatu. Zadovoljan radionicom bio je i koordinator projekta Josip Vekić koji je naglasio kako će trajati do 1. travnja 2017. godine.
Treba reći kako je sami odabir sudionika radionice - predstavnici udruga za zaštitu ptica i srodnih organizacija iz oblasti ekologije, lovačkih organizacija, lovočuvarske službe i Ministarstva unutarnjih poslova, rezultirao sadržajnom raspravom s konkretnim pitanjima u raspravama koje su vođene.
Uz ostalo, zaključeno je kako će se lovačka društva s područja koje gravitira Mostarskom i Hutovu blatu nastojati uključiti u raspravu o nacrtu Zakona o oružju i slično.
Organizator radionice bit će Ornitološko društvo “Naše ptice” iz Sarajeva uz potporu međunarodnih organizacija “Ecosystem Partnership Fund” i “EuroNatur”.•