U ekonomskoj situaciji kakva je u BiH mnogi radnici su sretni da imaju redovitu plaću, te da poslodavac uplaćuje sve zakonom propisane doprinose. Osim toga, ostala prava radnika su nešto što mnogi od njih svjesno žrtvuju ili ne forsiraju njihovu primjenu, piše Faktor.
Korištenje godišnjeg odmora u punom obimu, korištenje porodiljnog u potpunosti, tužba prema poslodavcu u slučaju nezakonitog otkaza, odšteta, i niz drugih prava su zakonom propisane mogućnosti koje građanima omogućavaju normalan život.
Slučajevi kada se radnici odriču dijela svojih prava zarad “mira u kući“ odnosno u tvrtki je često posljedica činjenice da radnici nisu organizirani, tvrdi predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović.
- To je najveći problem, jer kad ima sindikat onda radnici imaju koga zvati za savjet i pomoć. Najveći problem trgovačkih tvrtki, a osobito manjih poduzeća, jeste da nema sindikata i onda se događa da onog trenutka kada poslodavac ugrozi njihova prava radnici čak to i ne znaju, ili prođu rokovi za određena prava koja su mogli koristiti – kazala je ona.
Kao jedan od primjera navela je činjenicu da pojedini radnici ne znaju da postoji rok u okviru kojeg se moraju prijaviti na ured za zapošljavanje ili gube razna prava. Također, radnici često potpišu sporazumni otkaz ali onda na uredu za zapošljavanjer ne mogu dobiti naknadu koju bi mogli imati u slučaju da im je u raskidu ugovora o radu navedeno da su tehnološki višak.
- Radnici otkaz gledaju isključivo kao gubitak posla, i iz vida izgube neka druga prava koja mogu ostvariti nakon toga – pojašnjava Beširović.
Dodatni primjer je i iskorištavanje porodiljne odsutnosti kada se mnoge žene dobrovoljno ranije vraćaju na posao da ga ne bi izgubile, iako im je ostalo još zakonski predviđenog vremena da borave kući. Tu je i pitanje naknada za rodilje koje je prema mišljenju Beširovića u Sarajevskoj županiji dobro riješeno i na vrijeme se isplaćuje u usporedbi s drugim županijama.
- Mi smo u praksi imali slučaj gdje je radnik dobio otkaz pod sumnjivim okolnostima. Jasno je bilo da se radilo o prebacivanju radnika iz jednog objekta u drugi koji je nerentabilan ili se zatvara. Onda smo dokazali da je radnik planski smješten u nerentabilan objekt. S druge strane, ima dosta slučajeva gdje poslodavac krši pravilnik koji je sam donio. U takvim slučajevima, sudski postupci po pravilu završe u korist radnika ali je problem što postupci traju dugo. Radnici bi ipak trebali pročitati te pravilnike i biti upoznati s njihovom odredbama. Druga je priča što pojedini poslodavci taj pravilnik stave na neprimjetno mjesto ili ga čak i kriju, iako treba biti istaknut na oglasnoj ploči. Tu je važna uloga sindikata da ukaže pažnju na te stvari – zaključuje Beširović.
Ali mnogi radnici nisu u sindikatu i pitanje je kako mogu sudski zaštititi svoja prava. Tim povodom u većini županija u FBiH djeluju županijski zavodi za besplatnu pravnu pomoć. Radnici koji smatraju da su nezakonito otpušteni mogu se ovoj instituciji obratiti s molbom da njihov slučaj obradi i sudski procesuira nakon što tvrtki uputi upozorenje ukoliko se zaista dogodila nezakonita povreda prava radnika.
- Mi pružamo pravnu pomoć u mnoštvu situacija, ne samo radnicima; od revizije invalidnina, pa do niza drugih slučajeva uključujući i radno pravo. Ukoliko radnici ispunjavaju uvjete da dobiju našu pravnu pomoć, onda nam se mogu obratiti – kazao je direktor Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći SŽ Velija Nuhanović.
Besplatnu pravnu pomoć kako u SŽ tako i u ostalim županijama mogu ostvariti razne kategorije stanovništva uključujući dijete, osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljela osoba, žrtva nasilja u obitelji ili nasilja na osnovu spola, korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema županijskom propisu o socijalnoj zaštiti, uživatelj najniže mirovine pod uvjetom da nema drugih članova domaćinstva, član obitelji poginulih branitelja, osoba lošeg imovinskog stanja i niz drugih.
Osoba lošeg imovinskog stanja, koja ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se osoba čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
Problem u radu Zavoda predstavlja činjenica da je zaposleno svega 5 pravnika uključujući i direktora što je nedovoljno da bi se zadovoljile pravne potrebe svih osoba koje ispunjavaju uvjete za besplatnu pravnu pomoć.
- Što se tiče slučajeva radnika, tu se najčešće radi o problemima tijekom privatizacije. Pojedinim tvrtkama smo slali opomene i oni su ispravili nedostatke, dok drugi nisu. Kada smo tijekom samog postupka dobili presudu, nismo od nekih tvrtki mogli ništa naplatiti za radnika jer je već sve bilo oduzeto od strane poreznih službi, banaka i slično – zaključuje Nuhanović.
Radnicima je za pravne savjete i pomoć dostupna i Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Zaposlenici Odjela za praćenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava pomažu radnicima koji su bili žrtve bilo kakve diskriminacije, ili u slučajevima kada im je povrijeđeno pravo na odmor, razonodu, razumno ograničenje radnog vremena, povremene plaćene odsutnosti, naknadu za blagdanske dane, osnivanje i članstvo u sindikatima, pravedne i sigurne uvjete rada, štrajk, korištenje službi socijalne zaštite i niz drugih.
Iako je realnost BiH sporo pravosuđe koje će slučajeve radnika kojima su povrijeđena prava često rješavati godinama, važno je da građani svoja prava štite i preko suda u situacijama kada ne postoji drugo rješenje. Na taj način će se barem pokrenuti sustav koji pravdu sporo dostavlja, ali oštećenoj strani je bolje i to nego nikakvo zadovoljstvo.