Zaraženo je 400.000 sadnica maline, koje je UNDP Bosni i Hercegovini donirao po projektu oporavka od poplava, i imaju bakterijalni rak korijena. Kako je moguće da takve sadnice uđu u zemlju na graničnom prelazu, pitaju se poljoprivrednici, koji zbrajaju štetu.
Da zasadi "crveno zlato", odnosno malinu, Nedžad se odlučio jer je kao povratnik u Kotor-Varoš mogao dobiti sadnice besplatno, prenosi N1
No, najperspektivnija grana voćarstva njemu je donijela samo glavobolju. Sadnice koje je dobio zaražene su rakom korijena, koji se brzo širi prijeteći da ugrozi svo obradivo zemljište, i to dugoročno.
"Imao sam utrapljene sadnice, moram ih predati na spaljivanje. Šta ćemo sa tom zemljom, ne znam šta da radim", komentirao je Nedžad Smajlović, poljoprivrednik iz Kotor-Varoši.
400.000 sadnica donirao je UNDP preko posrednika izabranog na međunarodnom tenderu. Mimo toga, nitko ne zna kolike su površine zemlje zasađene zaraženim malinama, zbog čega su ugrožene i druge vrste voća, poput vinove loze.
"One koje nisu zasađene biće uništene, no one koje jesu, ostaje otrovana zemlja - ne može se saditi ništa drugo", rekao je Radislav Petrušić, načelnik za privredu u Kotor-Varoši.
Pošiljku spornih sadnica iz Poljske uvezla je firma iz Mostara preko graničnog prijelaza Izačić. Kako je bolestan sadni materijal prešao granicu niko ne zna.
Fitosanitarni inspektori RS presreli su pošiljku kada je već bila u zemlji.
"U spornoj pošiljci koja je uvezena preko Izačića, bilo je 211.000 komada maline, u samom transportu zatečeno je 16.000 sadnica", kazala je Dušanka Makivić iz Inspektorata RS.
Federalni inspektori otkrili su još 185.000 neispravnih sadnica. U UNDP-u peru ruke od odgovornosti, koju kako kažu, snosi dobavljač.
"Isporučitelj je tijekom procesa nabavke dostavio potrebnu prateću dokumentaciju i certifikate za kontrolu kvaliteta rasadnika u Poljskoj", navedeno je iz UNDP-a.
Fitosanitarna inspekcija je prilikom uvoza na graničnom prijelazu izdala odobrenje za uvoz. Proizvođači očekuju kazne za krivce, jer od ovoga posla žive.
Malinarstvo je posljednih godina procvjetalo u BiH. Razlog tome je otkupna cijena više od četiri KM, što utiče da godišnja dobit proizvođača bude deset puta veća od uloženog novca.