Zbog golema rasta cijena građevnog materijala, obnova nakon potresa u Hrvatskoj bit će znatno skuplja nego što se to prvotno planiralo.
To potvrđuju i postignute cijene na natječaju za radove na sanaciji nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih kuća na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije koji je proveo Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i za koji su ovih dana donesene odluke o odabiru.
Taj je natječaj objavljen početkom lipnja, a procijenjena vrijednost radova iznosila je 45 milijuna kuna plus PDV. Tražili su se izvođači radova na nekonstrukcijskoj obnovi 1500 kuća, a natječaj je bio podijeljen u 30 grupa s po 50 kuća. Procijenjena vrijednost radova za svaku grupu iznosila je 1,5 milijuna kuna.
No svih 204 ponuda, koliko ih je pristiglo na taj natječaj, bile su iznad procijenjene vrijednosti. Na kraju je Središnji ured odabrao ponude koje su ukupno vrijedne 66,1 milijun kuna, dakle gotovo 50 posto više od procijenjene vrijednosti. Pri tome, gledajući po grupama, odabrane su cijene od 1,84 milijuna kuna do čak 2,69 milijuna kuna, odnosno od 22 do čak 80 posto više od procijenjenih 1,5 milijuna kuna po grupi od 50 kuća.
Izabrano je ukupno 15 izvođača radova. Inače jedan izvođač radova može biti izabran za najviše tri od ukupno 30 grupa radova na svakom natječaju. Rok je izvođenja radova 80 kalendarskih dana od dana potpisa ugovora. Uvođenje u posao je najkasnije pet dana od dana potpisa ugovora. Odabrani ponuditelj je obvezan ugovor potpisati najkasnije u roku od tri dana od poziva naručitelja na potpis.
– Povećana potražnja na tržištu u dijelu građevinskog sektora i znatno povećanje cijena građevinskog materijala tijekom vremena provedbe javnog nadmetanja zasigurno su utjecali na povećanje cijena ponuda u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave. Provedba postupka zahtijeva zakonom predviđene rokove, no tijekom provedbe dogodile su se promjene na tržištu – objašnjavaju u Središnjem državnom uredu razliku između procijenjene i postignute cijene radova na obnovi.
Navode i da su sredstva za predmetne radove osigurana iz donacija građana za potrebe saniranja posljedica potresa na području katastrofe u visini 106 milijuna kuna, a proračunom RH osigurat će se ostatak sredstva za cjelovito provođenje programa kojim se predviđa nekonstrukcijska obnova 6000 obiteljskih kuća, koja se procjenjuje na 250 milijuna kuna. Da se po cijenama utvrđenima Programom mjera koji je Vlada donijela u veljači ne mogu nabaviti ni usluge ni radovi, već mjesecima upozoravaju i iz Fonda za obnovu.
Primjerice, stručni nadzor pri uklanjanju obiteljske kuće u Fabijanićevoj ulici u Zagrebu Fond je po granicama utvrđenim tim programom mogao platiti maksimalno 717 kuna, dok je tržišna cijena nadzornog inženjera za istu kuću bila veća od 2500 kuna. Šef Fonda Damir Vanđelić zbog toga je u više navrata u proteklih osam mjeseci upozoravao da se nitko po tako niskim cijenama ne želi prihvatiti poslova u obnovi, zbog čega cijeli proces stoji na mjestu.
Na ove je apele Vlada odgovorila jučer donošenjem novog programa mjera kojim su utvrđene nove cijene, u skladu s prilikama na tržištu, a ministar graditeljstva Darko Horvat objasnio je kako su tablice s procijenjenim vrijednostima osnovnih usluga i radova korigirane “zbog rasta cijena i bolje operabilnosti”. Novi program prepoznao je i problem s nelegalnim objektima ili onima u postupku legalizacije pa je sada propisano da novčanu pomoć države za hitne intervencije mogu dobiti i vlasnici koji nisu legalizirali svoje objekte.
Vlasnicima obiteljskih kuća na području na kojem je proglašena katastrofa nakon potresa u Petrinji novim je programom omogućeno da sami organiziraju izradu elaborata i projektne dokumentacije te izvedu radove, što će im naknadno platiti Središnji državni ured za obnovu, koji će osigurati i nadzor radova.
Osim za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, vlasnici će novčanu pomoć ubuduće moći ostvariti i za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade, kao i projekta cjelovite obnove. Omogućeno je također da se iznos koji država daje kao novčanu pomoć isplati izravno izvođaču radova, uz odobrenje vlasnika.
Zahtjev za obnovu i 2022.
Novim programom produljeni su i rokovi za podnošenja zahtjeva za obnovu pa je, primjerice, novi rok za podnošenje zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu produljen do 31. prosinca iduće godine. Programom je precizirana i privremena pohrana osobnih stvari kućanstava u obnovi.
Zahtjev za pohranu vlasnici će podnositi županijama koje osiguravaju skladišta, a država će u cijeni skladištenja sudjelovati s 50 kuna po četvornom metru za skladišni prostor do najviše 15 kvadrata. Sufinanciranje skladištenja vlasnici će moći ostvariti u razdoblju od mjesec dana prije do mjesec dana poslije izvođenja radova, a ako zamjensku kuću grade sami, na sufinanciranje skladištenja osobnih stvari moći će računati godinu dana.
U novom programu pozornost je posvećena i privremenom zbrinjavanju građevnog otpada u postupku obnove, no kada će se i kako zbrinuti taj otpad, nije precizirano. Država je tek zadužila županije da pronađu lokacije za njegovo zbrinjavanje.