Jedna od deset preuranjenih smrti može se spriječiti ako ljudi vježbaju 75 minuta tjedno odnosno 11 minuta dnevno. Rezultati su još bolji za one koji vježbaju 150 minuta tjedno ili 30 minuta dnevno, pet puta tjedno, navodi studija objavljena u British Journal of Sports Medicine dodajući da se čak 16% svih preuranjenih smrti moglo izbjeći da su ljudi koji su živjeli sjedilačkim načinom života pratili ove smjernice, piše Ordinacija.hr.
“Bolje je raditi bilo kakvu tjelesnu aktivnost nego ništa.”, poručio je koautor studije dr. Soren Brage.
UTJECAJ TJELOVJEŽBE NA RIZIK OD RAKA I KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
Studija uključivala podatke iz 94 skupine od preko 30 milijuna sudionika, što je istraživačima omogućilo široku primjenu otkrića.
Ljudi koji su svaki tjedan radili 75 minuta umjerene do snažne tjelovježbe imali su 17% manju vjerojatnost da će razviti kardiovaskularne bolesti i 7% manju vjerojatnost da će razviti rak, u usporedbi s onima koji su sjedili. Dobrobiti su se povećavale kako su ljudi više vježbali - oni koji su vježbali 150 minuta tjedno imali su 27% manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i 12% manji rizik od pojave raka.
Istraživači su također otkrili da je vježbanje imalo veći utjecaj na određene vrste raka—tjelovježba je smanjila rizik od karcinoma glave i vrata, mijeloične leukemije, mijeloma i želučane kardije više nego kod raka pluća, jetre, endometrija, debelog crijeva i dojke.
Međutim, te su koristi počele padati kako se količina tjedne tjelesne aktivnosti nastavila povećavati. Vježbanje između 150 i 300 minuta tjedno imalo je samo male koristi, a svaka razlika u vježbanju duljem od 300 minuta tjedno bila je "nesigurna", rekli su istraživači.
“To je nešto poput zakona opadajućih povrata,” objasnila je Cari Levy, voditeljica odjela za gerijatrijsku medicinu i direktorica Multidisciplinarnog centra za starenje na Sveučilištu Colorado Anschutz Medical Campus. “Ta krivulja smrtnosti od svih uzroka, nastavlja se spuštati. Ali jednostavno nije na strmoj padini koju vidite na početku.”
Ova studija potvrđuje nalaze iz nekih drugih koje su također nedavno objavljene - jedna je studija pokazala da su više razine tjelovježbe povezane s nižom stopom hospitalizacije zbog određenih stanja, kao što su dijabetes i moždani udar. Druga je otkrila da se više od 100 tisuća smrtnih slučajeva godišnje može spriječiti ako ljudi dodaju samo 10 minuta tjelovježbe svojoj dnevnoj rutini.
ZAŠTO TJELOVJEŽBA IMA TOLIKO ZDRAVSTVENIH DOBROBITI?
Vježbanje pomaže smanjiti upalu u tijelu, smanjuje masno tkivo i pomaže u regulaciji hormona i spavanju - sve te stvari u tandemu održavaju osobu zdravijom, objasnio je znanstvenik dr. Erik Willis, iz Centra za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti..
Tjelesna aktivnost također uvelike poboljšava kvalitetu života, dodao je. Ljudi koji vježbaju manje su pod stresom, depresijom i tjeskobom te se osjećaju samouvjerenije ili energičnije.
Češća tjelovježba stavlja kardiovaskularni sustav u funkciju, što održava krvne žile u praksi skupljanja i opuštanja te pomaže u sprječavanju povišenog krvnog tlaka i kardiovaskularnih problema.
Vježbanje je također važan dio prevencije raka, jer između ostalog smanjuje upalu i poboljšava imunološki sustav. No također je vjerojatno da oni koji redovito vježbaju općenito žive zdravijim stilovima života, rekla je dr. Levy.