Ponovno jačaju pritisci probošnjačkih stranaka i aktivista, a na to potiču i razmišljanja iz dijela administracija europskih zemalja, prema visokom međunarodnom predstavniku Christianu Schmidtu i američkoj administraciji kako bi se pokušao ishoditi "balans" nakon što se, navodno, pogodovalo Hrvatima nakon posljednjih izbora 2022. godine, piše Večernji list BiH. A razlog za takvu intervenciju pronalazi se u potrebi da se otkoči uspostava vlasti u Federaciji BiH koju blokira vodeća bošnjačka stranka SDA. U najmanju ruku čudno je da takvu intervenciju traže zajednički i SDA i SDP BiH, ali i probošnjački lobisti, iako bi to moglo značiti izbacivanje jedne od tih stranaka iz vlasti. Tako se jučer najprije oglasio Dervo Sejdić iz SDP-a BiH koji je pisao visokom međunarodnom predstavniku Christianu Schmidtu žaleći se kako je pogodovao Hrvatima i HDZ-u BiH odnosno Zagrebu, a sve je kamuflirao u brigu za državu i potrebu deblokade uspostave federalnih vlasti.
Očekivanja od SAD-a
- Sve je više nego jasno da se ukazuje potreba za vašom dodatnom intervencijom. Svjesni ste da ste ispunjavajući želje i zahtjeve zagrebačke politike zakomplicirali, recimo, izbor federalnih vlasti, čime izravno utječete na živote više od polovine građana Bosne i Hercegovine. Priželjkivali ste promjene kao i građani BiH i sada, kada su moguće, neke vaše odluke su ozbiljna prepreka - piše Sejdić. U ovome pismu nije jasno koga zastupa ovaj prvak romske zajednice u zemlji kada govori da Schmidt "izravno utječe na živote više od polovine građana BiH". Po njegovu mišljenju, ta nova intervencija potrebna je kako bi se spriječile nove blokade te u isti koš stavlja hrvatsku i srpsku politiku u BiH. Gotovo identičan rukopis jučer još jedne probošnjačke aktivistice Tanye Domi koja je govorila na Krugu 99, bošnjačke nevladine organizacije koja promiče unitaristička stajališta iz Sarajeva. Ona je otišla i korak dalje optužujući ne samo Schmidta nego i američku administraciju za poteze međunarodne uprave, što je i ranije pisala. - Sa žaljenjem moram reći da je sve što smo napisali predvidjelo nadolazeću krizu koja je ilustrirana američkim zagrljajem, koji je potpomogao Ured visokog predstavnika, prihvaćajući suradnju Dragana Čovića i Milorada Dodika na delegitimiziranju demokracije, otimanjem ideje o reformi iz presude u predmetu "Sejdić - Finci", koju su zamijenili formulom koja potječe najgore porive da se bosanskim hrvatskim nacionalistima da više utjecaja u Domu naroda kroz preveliku zastupljenost - napisala je ova profesorica u stilu najokorjelijih šovinista iz redova bošnjačke politike. Pri tome se uopće nije libila izravno svrstati uz inicijativu bošnjačkih stranaka, što uključuje zahtjeve SDA, DF-a, ali počesto i dužnosnika SDP-a BiH. Ona je pozvala na nastavak prosvjeda, a Bošnjake da snažnije lobiraju kod američkih dužnosnika kako bi se promijenila politika SAD-a prema BiH te se na taj način promijenio i utjecaj na donošenje odluka Ureda visokog međunarodnog predstavnika. Ključni test bit će uspostava nove Vlade Federacije BiH, čiji izbor sada na svaki mogući način nastoji opstruirati SDA. Iako načelno prosvjeduju protiv te stranke, iz SDP-a BiH, jednako kao i iz vodeće bošnjačke opcije, sada zazivaju Schmidtovu intervenciju kojom bi se dodatno oslabila uloga vodstva Federacije BiH, predsjednika i dvoje dopredsjednika, te gornjeg Doma naroda.
"Za" ili "protiv" Lende
Presudno će biti kako će se ponašati Refik Lendo, dužnosnik SDA, koji se uz Borjanu Krišto i Igora Stojanovića sada nalazi u ulozi predsjednika/dopredsjednika ovoga entiteta. On se sada odbija susresti i izabrati predsjednicu FBiH pa se špekulira o eventualnom rješenju toga problema. O tome je njemački političar proteklih dana razgovarao s nizom dužnosnika. S hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem susreo se na marginama sigurnosne konferencije u Münchenu. - Susret s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Hrvatska nastavlja pružati podršku BiH na europskom putu. Izvijestio sam o održavanju sjednice Vlade RH i Vijeća ministara. Očekujemo što skorije formiranje vlasti na svim razinama kako bi BiH bila funkcionalna - napisao je hrvatski premijer Plenković na Twitteru.