Za božićne blagdane hrvatski dopredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić govori o položaju Hrvata katolika u ovom entitetu Bosne i Hercegovine. Komentira izazove s kojima se suočava hrvatska zajednica, od očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta do društvenih i političkih pitanja koja utječu na njihov svakodnevni život. Uz osvrt na aktualne političke događaje, potpredsjednik Pranjić, koji je inače i liječnik, specijalizant ortopedije, donosi poruku zajedništva i nade, ističući važnost solidarnosti i suradnje u očuvanju budućnosti hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.
Večernji list: Kako gledate na obilježavanje Božića u Banjoj Luci i drugim dijelovima Republike Srpske s obzirom na specifičan društveni i politički kontekst?
- Božić u Banjoj Luci i drugim dijelovima Republike Srpske poseban je trenutak za Hrvate katolike, unatoč specifičnom društvenom i političkom kontekstu. Iako je zajednica brojčano mala, ona s velikim žarom i ponosom čuva svoje običaje. Obilježavanje Božića postaje prilika za okupljanje, jačanje zajedništva i izražavanje duhovne snage. Crkva igra ključnu ulogu, pružajući potporu vjernicima i okupljajući ih oko zajedničkih vrijednosti. Istodobno, stariji članovi zajednice prenose svoje znanje i vjeru mlađim generacijama, čime osiguravaju kontinuitet i očuvanje identiteta. U tom svjetlu Božić nije samo vjerski blagdan već i simbol ustrajnosti i nade.
Večernji list: Koji su duhovni i socijalni izazovi s kojima se suočavaju Hrvati katolici u Republici Srpskoj, posebice Banjoj Luci, u ovom trenutku? Je li teško održati katoličke tradicije i vjeru u ovakvom okružju?
- Hrvati katolici u Republici Srpskoj suočavaju se s brojnim izazovima, kako duhovnim tako i socijalnim. Izoliranost, smanjen broj stanovnika i često nepovoljan društveni kontekst mogu otežati očuvanje tradicije i vjere. Unatoč tome, zajednica pronalazi snagu u zajedničkim okupljanjima, potpori Crkve i hrvatskih udruga te solidarnosti među članovima. Upravo ta međugeneracijska povezanost, o kojoj sam govorio u prethodnom pitanju, ali i upornost zajednice omogućavaju očuvanje katoličke tradicije, čak i u zahtjevnim uvjetima, čineći Hrvate katolike primjerom ustrajnosti i vjernosti svojim korijenima.
Večernji list: Nedavni posjet premijera Plenkovića Banjoj Luci bio je važan za Hrvate u BiH. Koje su konkretne mjere najvažnije za hrvatsku zajednicu u Republici Srpskoj, prema vašem mišljenju?
- Nedavni posjet premijera Plenkovića Banjoj Luci naglašava trajnu povezanost Republike Hrvatske s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, posebice u Republici Srpskoj. U ovom specifičnom društveno-političkom kontekstu najvažnije mjere za unaprjeđenje položaja hrvatske zajednice uključuju socijalnu politiku, razvoj infrastrukture, podizanje životnog standarda te ulaganje u mlade i obrazovanje.
Prekogranična suradnja ima ključnu ulogu u ostvarivanju ovih ciljeva. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, s Vladom RH, kontinuirano pruža financijsku i institucionalnu podršku, što se vidi u konkretnim projektima usmjerenima na jačanje infrastrukture, poput obnove crkava, škola i društvenih centara. Ova pomoć nije samo materijalna; ona ima i simbolički značaj, pokazujući da zajednica nije sama i da su veze između Hrvata s obiju strana granice duboko ukorijenjene.
Posebno je važno ulaganje u mlade generacije kroz stipendijske programe i mogućnosti stručnog usavršavanja kako bi im se pružila prilika da ostanu u svojim zajednicama, čuvaju identitet i grade budućnost. Povezivanje mladih Hrvata iz Republike Srpske s njihovim vršnjacima u Hrvatskoj dodatno jača osjećaj zajedništva i pripadnosti.
Ova podrška dolazi u pravom trenutku i ulijeva nadu u bolje sutra. Uz pomoć Hrvatske te vlastite snage i ustrajnosti Hrvati u Republici Srpskoj ne samo da čuvaju svoju tradiciju već i pronalaze put prema razvoju, očuvanju dostojanstva i boljim životnim uvjetima za sve članove zajednice.
Večernji list: Kako komentirate poruke koje je premijer Plenković uputio u Banjoj Luci, osobito kada je riječ o jačanju hrvatske zajednice u BiH i pomoći Hrvatske u očuvanju kulturnog i vjerskog identiteta Hrvata katolika?
- Poruke premijera Plenkovića u Banjoj Luci snažan su podsjetnik na važnost povezanosti Republike Hrvatske s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Iskazana podrška, osobito u jačanju hrvatske zajednice i očuvanju kulturnog i vjerskog identiteta, ima duboko značenje za sve nas.
Ovim putem izrazio bih zahvalnost premijeru i Vladi Republike Hrvatske na kontinuiranoj potpori koja dolazi kroz konkretne projekte, prekograničnu suradnju i pružanje financijske pomoći. Takva podrška ne samo da omogućuje očuvanje tradicije i identiteta već i ulijeva sigurnost i nadu u bolje uvjete za život i dodatno nas motivira na ustrajnost i zajedništvo kako bismo i dalje njegovali svoje vrijednosti i gradili stabilnu budućnost unutar svoje zajednice.
Večernji list: Koja je vaša poruka Hrvatima katolicima u Republici Srpskoj za božićne blagdane? Kakav je, prema vašem mišljenju, temeljni izazov s kojim se suočavaju te što im može donijeti nadu u budućnost?
- Ovih božićnih blagdana želim svim Hrvatima katolicima u Republici Srpskoj obilje zdravlja, sreće, ljubavi i, nadasve, mira. Neka ovo sveto vrijeme provedu u zajedništvu s obitelji i najmilijima, njegujući vrijednosti koje nas povezuju i daju nam snagu za budućnost.
Temeljni izazov s kojim se hrvatska zajednica suočava demografske je prirode. Malobrojnost i potreba za razvojem infrastrukture postavljaju pred nas važne zadaće, ali i prilike za jačanje međusobne solidarnosti. Očuvanje tradicije, kulture i vjere zahtijeva zajedničke napore svih članova zajednice, kao i kontinuiranu podršku lokalne, entitetske i državne vlasti. Nadu u budućnost donosi naša ustrajnost i vjerovanje u zajedništvo. Svaki projekt obnove, svako okupljanje i svaki korak prema boljoj povezanosti doprinose očuvanju našeg identiteta. Neka nam Božić donese dodatnu snagu i vjeru da zajedno možemo prevladati sve izazove i graditi bolje uvjete za život u našim zajednicama.
Večernji list: Kakvo je stanje u katoličkim školama i obrazovnim institucijama u Banjoj Luci i Republici Srpskoj? Ima li, prema vašem mišljenju, dovoljno potpore od države i što bi trebalo učiniti kako bi se osigurala održivost tih institucija?
- Obrazovne institucije, na osobit način ističem Katolički školski centar “Bl. Ivan Merz” u Banjoj Luci, ističu se visokom kvalitetom obrazovanja i posvećenošću nastavnog kadra. Ove institucije pružaju učenicima izvanredne obrazovne prilike.
Iako postoje pozitivni primjeri podrške, smatram da bi državne i lokalne institucije trebale pružiti veću pomoć kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost. Takve škole trebale bi biti prepoznate kao temeljni dio našeg društva, a dodatna podrška bila bi značajan poticaj za još bolje rezultate.
S ponosom ističem da smo i sami dali doprinos. Kao dopredsjednik Republike Srpske donirao sam računala Katoličkom školskom centru “Bl. Ivan Merz”, što je unaprijedilo informatičku opremljenost škole. Uz to, kroz prekograničnu suradnju s Osječko-baranjskom županijom i nedavni posjet njihova izaslanstva, radimo na povezivanju ove institucije s različitim programima koji mogu dodatno podići njezinu kvalitetu.
Spomenuti centar ima izvanredne učenike i kadar koji zaslužuje svaku podršku. Naš je zadatak osigurati da kroz suradnju i sustavnu pomoć nastavi biti centar izvrsnosti i važan stup hrvatske zajednice u Republici Srpskoj.
Večernji list: Kako vidite dugoročnu budućnost Hrvata katolika u Republici Srpskoj, osobito s obzirom na demografske promjene, migracije i političke izazove? Što je ključno za njihov opstanak i daljnji razvoj?
- Dugoročna budućnost Hrvata katolika u Republici Srpskoj nosi sa sobom brojne izazove. Trenutačna situacija nije jednostavna, što je vidljivo i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, uključujući Federaciju BiH. Međutim, postoje i pozitivni pomaci koji nam daju razloga za optimizam.
Kroz prethodna pitanja već sam naveo ključne izazove, poput demografskog pada i infrastrukturnih poteškoća, ali i konkretne načine kako raditi na njihovu rješavanju. Suradnja lokalnih, entitetskih i državnih institucija, uz kontinuiranu potporu Republike Hrvatske, ključni je korak za očuvanje i daljnji razvoj naše zajednice.
Također, prekogranična suradnja i inicijative koje podupiru obrazovanje, infrastrukturni razvoj i očuvanje kulturnog identiteta pružaju nadu da ćemo osigurati bolje uvjete za život naših ljudi. Uz sve to, važna je i jača povezanost unutar zajednice, solidarnost i spremnost na rad za opće dobro. Ustrajnim naporima i zajedničkim radom vjerujem da možemo osigurati dugoročan opstanak Hrvata katolika u Republici Srpskoj te stvoriti stabilnije i prosperitetnije uvjete za buduće generacije.
Večernji list: Gospodine Pranjiću, kakvo je trenutačno zdravstveno stanje predsjednika Dodika? Jeste li imali prilike razgovarati s njim u posljednje vrijeme i kako to utječe na političku situaciju u Republici Srpskoj?
- Postoperativni oporavak nakon zahvata, osobito kada je riječ o kompleksnim operacijama probavnog sustava, poput onih na jednjaku i želucu, zahtijeva fizički i psihički mir. Iz mojih razgovora s gospodinom Dodikom mogu zaključiti da se nosi s izazovima oporavka te da isti napreduje u skladu s očekivanjima, iako je potrebno određeno vrijeme prije povratka u uobičajeni politički tempo, posebno s obzirom na zahtjevnost političke scene u našoj zemlji.
Naravno, njegovo zdravstveno stanje reflektira se na političku situaciju unutar države, što je vidljivo i kroz događaje posljednjih dana.
Večernji list: Kako gledate na nedavni sukob između gradonačelnika Banje Luke i predsjednika Republike Srpske? Koji su glavni razlozi tih nesuglasica te kako će to utjecati na stabilnost vlasti u RS-u?
- Odnosi između vodećih političkih opcija i oporbenih stranaka uobičajeno su dinamični, osobito u razdoblju nakon lokalnih izbora kada slijedi provedba izbornih rezultata. Dodatno, aktualna politička situacija obilježena je i pripremama za predstojeće parlamentarne izbore, koji se približavaju. Takve okolnosti često rezultiraju nesuglasicama i intenzivnijim političkim sukobima, što je dijelom prirodan proces u demokratskim društvima. Međutim, važno je da svi politički akteri pokažu odgovornost i usmjerenost prema očuvanju stabilnosti institucija vlasti, što je ključno za dugoročnu stabilnost Republike Srpske.
Večernji list: Američke sankcije političkim liderima Republike Srpske izazivaju veliku pozornost. Utječu li te sankcije na svakodnevni život građana, posebice Hrvata, te na vaš odnos s čelništvom Republike Srpske?
- Sama ideja sankcija, bez obzira na to na koga su usmjerene, nije dobra i rijetko donosi pozitivne rezultate. Sankcije, naravno, utječu kako na one koji su njima izravno pogođeni tako i na širu zajednicu, uključujući građane koji nisu izravno uključeni u političke procese. Više puta sam naglasio kako sankcije ne doprinose rješavanju problema te smatram da je dijalog uvijek učinkovitiji alat. Razgovor može donijeti mnogo više koristi nego sankcije, osobito u specifičnom kontekstu Bosne i Hercegovine i njezina ustavno uređenog sustava koji prepoznaje tri konstitutivna naroda. Nažalost, posljedice sankcija osjetili su i građani kroz gubitak radnih mjesta i narušavanje egzistencijalnih uvjeta, što je neprihvatljivo u demokratskom društvu. Takvi učinci neminovno pogađaju i hrvatsku zajednicu, dodatno otežavajući njezinu svakodnevicu i položaj u Republici Srpskoj.
Moj odnos s rukovodstvom Republike Srpske ostaje konstruktivan i temelji se na međusobnom uvažavanju. Institucije rade u okviru svojih nadležnosti, pri čemu se vodi računa o zaštiti interesa svih građana, uključujući i hrvatske zajednice.
Večernji list: Postoji li, prema vašem mišljenju, alternativa domaćem dogovoru među bosanskohercegovačkim političarima? Kako gledate na sve veći utjecaj stranaca u političkom životu BiH?
- Uvažavajući složenost političke situacije u Bosni i Hercegovini, smatram da je ključ za napredak zemlje otvorena i iskrena komunikacija među domaćim političkim akterima, uz međusobno poštovanje i spremnost na kompromis. Samo kroz dijalog i zajednički rad možemo postići održiva rješenja koja će osigurati stabilnost i prosperitet za sve građane. Što se tiče utjecaja međunarodne zajednice na politički život BiH, važno je prepoznati da su međunarodni partneri pružali značajnu podršku u izgradnji institucija i očuvanju mira. Međutim, prekomjerno miješanje stranih aktera može dovesti do komplikacija i otežati postizanje unutarnjeg konsenzusa. Stoga je poželjno da domaći političari preuzmu odgovornost za budućnost zemlje, uz konstruktivnu suradnju s međunarodnom zajednicom, ali s naglaskom na domaćem dogovoru i rješavanju pitanja unutar BiH.
Večernji list: Kako, prema vašem mišljenju, može izgledati budućnost odnosa između Hrvata i Srba, i postoji li šansa da se prebrode duboke političke i društvene podjele koje postoje od rata?
- Budućnost odnosa između Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini ovisi o spremnosti obiju strana na izgradnju međusobnog povjerenja i suradnje, temeljene na toleranciji, poštovanju i razumijevanju. Iako su političke i društvene podjele duboko ukorijenjene, vjerujem da se kroz dijalog, zajednički rad i iskrenu volju za pomirenjem mogu prevladati nesuglasice iz prošlosti.
Za izgradnju stabilnog i prosperitetnog društva ključno je njegovati komunikaciju i suradnju, čime se otvara put za zajedništvo u očuvanju mira, suživota i napretka. Održavanje tih načela na svakoj razini društva omogućit će jačanje međusobnog povjerenja i stvaranje temelja za trajni mir i stabilnost. Samo kroz međusobno poštovanje i solidarnost možemo se kretati prema boljoj budućnosti za sve narode i građane BiH.
