Predsjednici probošnjačkih stranaka koje se predstavljaju kao lijeve i građanske orijentacije, a koje je nekadašnji američki veleposlanik u BiH Charles English po navodima iz depeša Wikileaksa karakterizirao kao “bošnjačke stranke s multietničkim vodstvom”, usuglasile su da će biti jedinstveni blok te na taj način pregovarati o uspostavi nove vlasti te postati dio vladajuće koalicije ili pak oporbe. Imaju čak ambicije potpuno izbaciti vodeće hrvatski HDZ BiH i bošnjačku stranku SDA iz vlasti, no matematika te odnosi između stranaka, osobito na državnoj razini, nikako im ne idu na ruku. Ali ni u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH.
Ključ u ZD županiji
Nije, međutim, još posve jasno igraju li ove stranke, SDP, Naša stranka i DF, koje imaju jako skroman koalicijski potencijal, dvostruku ulogu čekajući posljednji trenutak da se utrpaju u bošnjački vlak sa SDA, što se za sada ne čini izvjesnom opcijom, ili pak po svaku cijenu žele izbaciti ovu vodeću bošnjačku stranku iz vlasti, a onda se pokušati obračunati i s Hrvatima. “Od ovog trenutka 32 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i deset u Zastupničkom domu Parlamenta BiH čine jedan blok”, rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Nermin Nikšić nakon razgovora s Demokratskom frontom i Našom strankom. No, i predstavnici ovih stranaka svjesni su da se rasplet pregovora o uspostavi nove vlasti može očekivati tek nakon što Središnje izborno povjerenstvo (SIP) donese odluku o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
O sastavu toga Doma, odnosno tko će u njemu kontrolirati većinu zastupnika, ovisit će i izgled buduće izvršne vlasti kako na entitetskoj tako i na razini države. I dok imaju izgleda poslati SDA u oporbu u nekim većinskim bošnjačkim županijama, dotle ove tzv. građanske i ljevičarske stranke nemaju gotovo nikakva utjecaja u većinskim hrvatskim županijama. Njihovi planovi dobrano su poljuljani i u ključnoj Zeničko-dobojskoj županiji gdje su pri uspostavi hrvatskoga kluba sve odreda bošnjačke stranke “ugurale” po jednoga Hrvata. Naime, od 35 zastupnika u županijskoj Skupštini na posljednjim izborima izabrano je čak devet. Samo četiri godine ranije bila su ih trojica. S obzirom na to da se iz ove županije biraju dva Hrvata za Dom naroda i može donijeti presudnu šestu ruku za izbor predsjednika Federacije i Vlade Federacije BiH, ali i kasnije upravljanjem ovim entitetom, najveći se pritisak stvara upravo na nju. S druge pak strane, da bi prigrabili vlast kroz donji Zastupnički dom, potrebno im je 50 zastupnika, što je više nego što ijedna od ovih stranaka ima pojedinačno.
Kontrolni paket
U Domu naroda FBiH će stranke HNS-a BiH, po svemu sudeći, imati dvotrećinsku većinu odnosno 12 od 17 izaslanika. To im daje kontrolni paket za donošenje bilo kakvih odluka te su neizostavni partner. U progresiji to im daje i izbor najmanje četiriju od pet izaslanika u Domu naroda i apsolutnu kontrolu i državnog Parlamenta. Stvari su nešto jednostavnije u Zastupničkom domu. Uz izvjesni dvojac HDZ-a BiH i SNSD-a te bliskih stranaka, obje grupacije, SDP-ova ili SDA-ova, dolaze u obzir za formiranje vlasti. Trenutačno licitiranje sa stranačkim potencijalnom je ustvari priprema za političku trgovinu. •