Iako su prvu polovicu ljeta obilježili minusi, sezona je za ministra turizma “skoro pa idealna”. Predsezona je bila rekordno dobra, a od početka godine do kraja kolovoza turista je ukupno bilo 16,9 milijuna i četiri posto više nego lani, dok je s 89,4 milijuna noćenja ostvaren plus od jedan posto. Spasonosni kolovoz je, pritom, donio 265.000 gostiju više nego lanjski osmi mjesec, čime je srpanjski minus od 155.000 turista popeglan, a dva najturističkija mjeseca u godini na kraju okončana s plusom od 110.000 gostiju.
Izvansezona mjerilo uspjeha
– Mjerilo uspjeha su upravo pred i posezona, u srpnju i kolovozu, osim na kontinentu, praktički i nema prostora za rast. Ne želimo se dovesti u situaciju da turizam ugrozi kvalitetu života lokalnog stanovništva, kao što je slučaj u nekim talijanskim, španjolskim... destinacijama gdje se danas prosvjeduje protiv prekomjernog turizma – kaže ministar turizma Tonči Glavina. Nezadovoljstvo vlasnika apartmana i ugostitelja koji su se u srpnju žalili da su prazni objašnjava “hiperinflacijom ponude smještaja”, ali i rastom broja restorana.
– Puno govore podaci o popunjenosti. Recimo, 8. kolovoza, kada je u zemlji bilo najviše gostiju, hoteli su bili popunjeni 95 posto, kampovi 89, a smještaj u domaćinstvima 72 posto. Tijekom srpnja i kolovoza, pak, popunjenost privatnog smještaja pala je na svega 62 posto. To je jednostavno neodrživo – kaže ministar Glavina i dodaje da je u turizmu trenutačno 250.000 kreveta više nego 2019.
poster
– To je rast od 15 posto, s tim da je najviše, čak 170.000 novih kreveta u nekomercijalnom smještaju, vikendicama i stanovima za odmor. U odnosu na lani, pak, novih je kreveta 67.000, od čega 27.000 u nekomercijalnom smještaju i 25.000 u objektima u domaćinstvu. Pritom, sve vrste smještaja bilježe pad popunjenosti prema lani, jedino su hoteli dva posto bolje popunjeni. Sve govori da su planovi upravljanja i razvoja turizma na razini destinacije itekako nužni. Vjerujem da će naše turističke destinacije u najvećem broju iskoristiti alate koje dobivaju Zakonom o turizmu. Za razliku od prije, nositelji lokalne vlasti sad će za svoje odluke imati konkretne stručne podloge i ne vjerujem da će se itko oglušiti ako one, recimo, pokazuju da je nekih kapaciteta previše. Vjerujem da je sustav dorastao reformi upravljanja turizmom i spreman za promjene. Da smo se u to upustili s nacionalne razine, reforma bi bila i neprovediva i nepoštena, podjednako prema turistički razvijenima i prema nerazvijenima. No, u reformu se ide sveobuhvatno, s nacionalne razine ćemo u fokus staviti izazove hiperinflacije ponude smještajnih kapaciteta, jer samo tako možemo osigurati održivost turizma. Dio prekobrojnih kapaciteta mora se staviti u dugoročni najam, a domaćine u privatnom smještaju odvojiti od rentijera – poručio je Glavina.
Ministar je, oko aktualnog prijedloga zakona u upravljanju zgradama, kazao da građani nisu kupovali stanove kako bi životni prostor dijelili s turistima, kojima je mjesto, kako je rekao, u turističkim zonama. Velikim izazovom smatra i nekomercijalni smještaj, koji se ne može regulirati turističkim zakonima jer ne služi iznajmljivanju, ali vjeruje da će to riješiti porez na nekretnine. Predviđen je, kazao je Glavina, velik raspon, u skladu sa specifičnostima svake destinacije, a iznosi će moći biti različiti ovisno praktički u kojoj se ulici nekretnina nalazi.
Kolovoz u plusu pet posto
Uz sve izazove koji predstoje, dobra je vijest da su ovogodišnji financijski pokazatelji, što je u konačnici i najvažnije, pozitivni. Prema predviđanjima HNB-a, ove će godine samo od stranih turista biti uprihođeno 15,2 milijarde eura, 600 milijuna eura više od lanjskih 14,6 milijardi. Ministar Glavina smatra da bi rast mogao biti i veći.
– Broj fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima u proteklih osam mjeseci porastao je za 5,5 posto prema lani, dok je njihova vrijednost porasla za 12 posto i premašila 5,4 milijarde eura – rekao je ministar i otkrio da je u tom razdoblju hrvatskim autocestama prošlo više od 53 milijuna vozila devet posto više nego prošle godine, brodovima Jadrolinije prevezeno je 9,6 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila što je rast od 2,4 posto, dok su zračne luke zabilježile veći promet u prosjeku 21 posto.
Inače, od početka godine najposjećenije su bile Istarska (4,2 milijuna turista) i Splitsko-dalmatinska županija (3,2 milijuna), te Kvarner s 2,6 milijuna gostiju. Najviše su noćenja tradicionalno ostvarili njemački gosti (17,7 milijuna), iako ih je bilo nešto manje nego lani, slijede Slovenci s 9,4 milijuna noćenja, te Austrijanci sa 6,6 milijuna. Domaćih je gostiju za osam mjeseci bilo 2,2 milijuna dolazaka i osam posto više nego lani, dok su s 10,8 milijuna noćenja ostvarili plus od jedan posto.
– Samo u kolovozu gostiju je bilo 4,9 milijuna i pet posto više nego lani. S 31,6 milijuna noćenja smo na razini lanjskog kolovoza – kazao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, i najavio kampanju za rani buking u listopadu, te novi štand HTZ-a na londonskom sajmu turizma u studenom.