Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) započela je s brisanjem osobnih podataka koji su prikupljeni i pohranjeni u njezinim evidencijama kako bi se spriječila bilo kakva mogućnost zloporaba i manipulacija nakon što godinama ti podaci stoje u tim arhivama, piše Večernji list BiH.
Kako Večernjak doznaje, a što su potvrdili i u SIPA-i, na temelju Zakona o zaštiti osobnih podataka, aktualni prvi čovjek Agencije Đuro Knežević dao je zapovijed kojom se nalaže kontinuirano vršenje provjera jesu li osobni podaci koji su prikupljeni i pohranjeni u evidencijama Državne agencije za istrage i zaštitu nužni za određene zakonom propisane svrhe te da se nepotrebni osobni podaci brišu.
Uloga kontrolora
“Zapovijed je donesena radi zakonite obrade osobnih podataka u Agenciji, a u skladu s odredbama člana 4. stavka 1 Zakona o zaštiti osobnih podataka i članka 33a. stavka 2 točke f) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine”, priopćili su iz Ureda za informiranje SIPA-e. Pri tome su objasnili da Zakon o zaštiti osobnih podataka kod načela obrade osobnih podataka propisuje da je kontrolor obvezan osobne podatke obrađivati na pravičan i zakonit način, zatim se precizira da osobne podatke koje prikuplja za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađuje na bilo koji način koji nije u skladu s tom svrhom. Zakonom se utvrđuje i to da se osobni podaci obrađuju samo u mjeri i opsegu koji je nužan za ispunjenje određene svrhe te da se obrađuju samo autentični i točni osobni podaci, kao i da ih se ažurira kada je to potrebno. Prema odredbama Zakona, osobne podatke koji su netočni i nepotpuni, s obzirom na svrhu zbog koje su prikupljeni ili se dalje obrađuju, mora se izbrisati ili ispraviti. Upravo kako bi se spriječile zloporabe i manipulacije, osobni podaci se obrađuju samo u razdoblju koje je potrebno za ispunjenje svrhe u koju su podaci prikupljeni. Jednako tako, Zakon kaže i da se osobne podatke čuva u formi koja dopušta identificiranje nositelja podataka, ne dulje nego što je to potrebno za svrhu u koju se podaci prikupljaju ili dalje obrađuju, kao i da se osigura da se osobni podaci koji su prikupljeni u različite svrhe ne objedinjuju ili pak kombiniraju, što je pak metoda rada kojim se bave obavještajne službe. Vrh SIPA-e se pri donošenju odluke o brisanju dijela osobnih podataka vodio i odredbama Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine kojim se propisuje da je policijsko tijelo prilikom obrade osobnih podataka u policijske svrhe dužno stalno i najmanje jednom u tri godine provjeravati jesu li osobni podaci nužni za određene svrhe i nepotrebne podatke izbrisati. Koliko je osjetljiva priča o osobnim podatcima, govore odredbe Zakona po kojima su predviđene kazne za zloporabe od 100 do 100.000 maraka koliko, primjerice, mogu dobiti kontrolori kojima se ustupaju ti podaci. Do sada je Agencija za zaštitu osobnih podataka imala više slučajeva prigovora te prihvaćanja prigovora kako su podaci neovlašteno korišteni. Posebice stoga jer kontrolori i obrađivači tih podataka mogu izdavati i obrađivati osobne podatke bez suglasnosti nositelja podataka. To se ponajprije radi kada se radi o kaznenim istragama, ali postoji opasnost kako bi se takvi podaci mogli zloporabiti u vođenju političkih procesa ili pak obračuna s protivnicima.
Mogu sami tražiti provjeru
Zakonom o zaštiti osobnih podataka predviđena je i mogućnost podnošenja prigovora svake osobe koja smatra da je oštećena. Tako je, primjerice, Agencija u prošloj godini dobila 130 prigovora nositelja osobnih podataka te su pokrenuli 66 postupaka po službenoj dužnosti, od čega su riješili 52. Svaki nositelj osobnih podataka može pismeno uputiti zahtjev za pokretanje postupka radi zaštite prava na privatnost kada sazna ili posumnja da su njegovi osobni podaci nezakonito obrađivani ili da postoji opasnost za povredu prava. •