Udruge i zaklade odavno su prepoznate kao platforma za djelovanje i financiranje terorističkih aktivnosti u mnogim zemljama, pa tako i u BiH. Zbog toga je Odbor za sprečavanje pranja novca Vijeća Europe (Moneyval) zahtijevao da se, uz izmjene Kaznenog zakona, dorade i postojeći propisi koji u BiH reguliraju rad udruga i zaklada. I u svom posljednjem izvješću Moneyval kritizira bh. vlasti jer nisu procjenjivale rizik od financiranja terorizma, iako se vodi istraga u nekoliko takvih slučajeva, piše Večernji list BiH.
- Vlasti u BiH ne obraćaju pozornost na rizike koje nosi financiranje terorista preko aktivnosti nevladinih organizacija, ističe se u izvješću te naglašava kako se fondovi za koje postoji sumnja da se iz njih financiraju terorističke aktivnosti akumuliraju izvan BiH, a da se unošenje i distribucija novca u BiH obavlja preko servisa za transfer novca.
Proces registracije
Vijeće ministara BiH utvrdilo je nedavno prijedlog izmjena i dopuna Zakona o udrugama i zakladama, kojim su uvažene preporuke Moneyvala i poboljšana postojeća zakonska rješenja radi brže, jednostavnije i kvalitetnije primjene. Dopunama je, naime, predviđena obveza udruga i zaklada da Ministarstvu pravosuđa, kao registarskom organu, dostavljaju financijska izvješća radi objave na web-stranici, čime se dodatno osigurava praćenje financijskih tokova novca. Na ovaj način, tvrde iz Vijeća ministara, unaprijedit će se sustav prevencije borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma sukladno preporukama Moneyvala.
Zloupotreba organizacija
Novim rješenjima se pojednostavljuje i ubrzava proces registracije nevladinih organizacija, čime se građanima na jednostavniji način omogućava pravo na udruživanje i ostvarivanje zajedničkih interesa. Time se, očito, nastoji izbiti argument onima koji tvrde kako se uvođenjem novih obveza u smislu financijske vidljivosti poslovanja udruga i zaklada, otežava njihov rad. Nije tajna da su mnoge od oko 12.000 registriranih udruga i zaklada u BiH prava nepoznanica i za institucije vlasti jer je teško doći do podataka tko stoji iza njih, čija i kolika financijska sredstva koriste te što im je stvarna djelatnost. Nitko sa sigurnošću ne može tvrditi ni koliko je uopće aktivnih udruga i zaklada u BiH, a koliko ih postoji samo na papiru.
Zakon ne zahtijeva pravnu likvidaciju udruge koja nije aktivna pa ona formalno postoji čak i kada godinama nema nikakvu aktivnost. Takva situacija pogodno je tlo za zloupotrebu nevladinih organizacija kao kanala za financiranje terorizma. Prepoznao je to i EU koji u svom novom akcijskom planu za borbu protiv terorizma u zemljama zapadnog Balkana navodi da BiH mora raditi na jačanju dijaloga kako bi spriječila radikalizaciju kroz nevladin sektor, civilno društvo i obrazovanje.