Snažna inflacija, povećanje kamatnih stopa i nepredvidivi ekonomski izgledi pogađaju gospodarstvo cijele Europe, a za otpuštanje radnika odlučuju se čak i najveći. Službeni podaci pokazuju kako je od sredine ovog mjeseca nizozemska ekonomija ušla u recesiju jer je u drugom tromjesečju pala za 0,3 posto na tromjesečnoj osnovi, Njemačka se u recesiji nalazi već nekoliko mjeseci, a isti problem pogađa i većinu ostalih zemalja Europske unije. Jedan je to od razloga smanjenja potražnje za inozemnim radnicima, što je u posljednjih nekoliko mjeseci dovelo i do smanjenja broja odlazaka radne snage iz BiH. Kako je za BHRT izjavio Boris Pupić uime Agencije za rad i zapošljavanje BiH, bilježi se smanjenje odlazaka građana u Sloveniju i Njemačku posredstvom njihovih programa za zapošljavanje. – Istina je da je, prema broju dobivenih oglasa koje objavljuju entitetski zavodi i županijske službe, taj trend u svibnju bio nešto povećan u odnosu isto razdoblje prethodne godine.
Trend smanjenja
Za Sloveniju je izdano otprilike 6500 radnih dozvola za naše građane, što predstavlja značajniji trend smanjenja u odnosu na prethodne godine - kazao je Pupić dodavši kako se, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u istom razdoblju bilježi povećanje broja oglašavanja novih radnih mjesta u BiH. Međutim, budući da najveći dio gospodarstva BiH ovisi o inozemnim partnerima, za očekivati je da se kretanja na globalnom tržištu odraze i na poslovanje domaćih tvrtki. Ovu tezu potvrdili su iz Udruge poslodavaca BiH, gdje navode kako je otvaranje novih pozicija i novih radnih mjesta u ovome trenutku upitno, ponajviše jer se Europska unija nalazi u recesiji. Suad Ećo, član Upravnog odbora Udruge poslodavaca BiH, ističe kako su njihove oči uprte u Europsku uniju jer im inozemni partneri uvelike otkazuju ugovore. Otkazivanje ugovora, odnosno nemogućnost plasmana i prodaje proizvoda na inozemnom tržištu, razlog je i što su početkom kolovoza 64 radnika tekstilne tvrtke Dubicotton iz Kozarske Dubice, koja je u talijanskom vlasništvu i bavi se preradom pamuka, proglašena tehnološkim viškom. Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće Republike Srpske, tom je prilikom rekao kako je, prema njegovim saznanjima, do otpuštanja došlo zbog smanjenog tržišta. - Nažalost, bili smo prisiljeni uraditi ovo zbog kretanja na tržištu Europe i svijeta s obzirom na to da smo orijentirani 100 posto na izvoz. Kriza koja je počela još od pandemije koronavirusa pa sve do rata u Ukrajini dovela je do situacije da smo morali reducirati našu proizvodnju, preorijentirati je na artikle koji su trenutačno traženi na tržištu i ovo je privremena mjera - kazao je Dražen Vidović, direktor Dubicottona. U neizvjesnosti je opstanak još jedne tekstilne tvrtke u BiH. Naime, uslijed pada potražnje, odnosno inflacije na glavnim tržištima, u zapadnoj Europi, gdje Alma Ras najviše posluje, došlo je do neizvjesnosti opstanka pogona u Bosanskom Petrovcu, gdje rade 52 zaposlenika.
Eurozona u recesiji
Krajem srpnja iz ove bh. kompanije naveli su kako zaposlenici iz ovog pogona u radnom odnosu ostaju do 1. rujna, a do tog razdoblja će iskoristiti godišnji odmor te da će do kraja kolovoza imati informaciju o nastavku poslovanja. Inače, ranije objavljeni podaci europskog statističkog ureda pokazuju kako je eurozona kliznula u recesiju u prvom tromjesečju ove godine zbog smanjene domaće potrošnje u uvjetima viših troškova zaduživanja. Sezonski prilagođen BDP dvadeseteročlane eurozone pao je u prvom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je, prema revidiranim podacima, bilježio isti postotni pad, pokazale su revidirane procjene Eurostata. Dosadašnji podaci pokazivali su rast aktivnosti na početku godine za 0,1 posto i stagnaciju na kraju 2022. Međutim, novi podaci pokazuju da je eurozona u prvom tromjesečju kliznula u recesiju jer je aktivnost smanjena dva tromjesečja zaredom. Ekonomija je u prva tri ovogodišnja mjeseca izgubila oslonac državne potrošnje koja se u eurozoni smanjila za 1,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca i za 0,9 posto u Europskoj uniji. Na kraju 2022. bila je porasla za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u Europskoj uniji. Smanjila se i potrošnja kućanstava, ali znatno slabije nego u prethodna tri mjeseca, za 0,3 posto na oba područja. Na kraju 2022. bila je pala za jedan posto u eurozoni i za 0,9 posto u Europskoj uniji.