Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bilo potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine. Naime, 16. studenoga 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produljenje dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU-a).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obveza polaganje ispita razine A2, kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G). Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnoj razini A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na razini egzistencije. Razina poznavanja jezika je razina znanja slovenskog jezika koja omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku, ograničenu na jednostavne, predvidive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće.
Za prijave podnesene od 1. svibnja do 31. listopada 2024. godine punoljetni član obitelji u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti i potvrdu o upisu u neformalni obrazovni program za odrasle za učenje slovenskog jezika ili potvrdu o upisu u javno važeći obrazovni program za odrasle na osnovi kojeg se ne stječe javno važeće obrazovanje.
Međutim, stranac ne mora dostaviti potvrdu o upisu na tečaj ako priloži potvrdu o uspješno položenom ispitu iz slovenskog jezika najmanje na ulaznoj razini, za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga 2024. godine, stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika za egzistenciju. Ova informacija zanimljiva je velikom broju bh. građana koji posljednjih godina odlaze na rad u Sloveniju.
Iseljavanje iz BiH
Samo u prvih pet mjeseci ove godine 2597 radnika iz BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje (AZR) BiH pronašlo je posao i potpisalo ugovore o radu s poslodavcima u Sloveniji. Na ovaj način, od početka 2013. godine do sada, 91.390 bh. radnika zaposleno je u Sloveniji. Samo u prošloj godini Slovenija je izdala 13.090 radnih dozvola državljanima BiH. U 2022. godini izdano je 18.312 dozvola, a 2021. godina po broju izdanih dozvola dosegnula je rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji.
Slovenija i Hrvatska među najpoželjnijim su destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, pokazuje istraživanje portala mojposao.ba. Bolje plaće, životni i radni uvjeti ključni su motivatori koji privlače naše radnike da traže prilike u zemljama regije. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika spremna je trajno raditi u zemljama regije, dok mnogi nisu sigurni bi li se ikada vratili u Bosnu i Hercegovinu. BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih 40 godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva.
Najveći problem zemlje je iseljavanje, i to cijelih obitelji, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija da se u nekim dijelovima BiH gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovne škole. Iz BiH odlazi tko god ima priliku, odlaze jednako i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati. Od 2013. do 2023. zemlju je napustilo 600.000 stanovnika, a brojke iz godine u godinu rastu. Mnogima je dosadilo čekati "da svanu bolji dani" koje im se obećava već godinama, a inflacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska tjeraju na promjenu mišljenja.
Posao u Njemačkoj i Sloveniji prošle godine pronašlo je 13.490 radnika preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, što znači da je svakodnevno odlazilo više od 35 osoba. U Sloveniji je zaposleno 13.090 radnika, dok je u Njemačku otišlo 400 medicinskog osoblja. Stvarni broj odlazaka vjerojatno je veći jer mnogi odlaze bez posrednika. Ekonomisti upozoravaju da više od 50% mladih želi napustiti BiH zbog lošeg obrazovnog sustava, tržišta rada i korupcije, što godišnje donosi gubitak od 1,5 milijardi eura za društvo. Iako ulaganje u obrazovanje iznosi više od 150 milijuna KM, mnogi mladi radnici karijeru nastavljaju u inozemstvu.