Zbog enormnih poskupljenja životnih namirnica humanitarne organizacije u BiH pribojavaju se da u budućnosti neće moći odgovoriti na sve zahtjeve osoba u stanju potrebe.
Oni koji se brinu o socijalno ugroženima nadaju se konačnom ukidanju PDV-a na doniranu hranu, što bi znatno olakšalo rad javnih kuhinja. Jasmina Numić jedna je od najdugovječnijih korisnica Javne kuhinje Crvenog križa u Mostaru. Ovdje se hrani gotovo tri desetljeća, a redove kakve zatječe posljednjih mjeseci, kaže, ne pamti.
Plemeniti ljudi
Zabrinuta jest, ali vjeruje da, dok je plemenitih ljudi, neće biti gladna, piše BHRT.
- Dobivam tri obroka, voće, povrće, slatkiše. Senada mi daje sve. Oni su mi velika podrška. Meni ovo mnogo znači jer živim od ove javne kuhinje. Ne mogu se snaći drugačije. Imam dva sina i živim u Bafo naselju. Pješice dolazim i vraćam se - navodi.
Posljednja poskupljenja prouzročila su povećanje broja korisnika javnih kuhinja u Mostaru i do 15 posto, s tim da se broj korisnika paketa s hranom i higijenskim potrepštinama povećao za čak 50 posto. Zahtjeva je svakim danom sve više.
Alen Kajtaz, tajnik Crvenog križa Mostara, ističe da je situacija teška.
- Ne možemo svakome izići ususret. Poražavajuća je činjenica da se svakodnevno priča kako su proračuni puni, da je zadovoljavajuće punjenje PDV-a i sve što je potrebno da bi jedna država funkcionirala, dok s druge strane imamo sve veći broj socijalno ugroženih - ističe Kajtaz, prenosi BHRT.
Rast broja korisnika istodobno znači i veliki pritisak na javne kuhinje, kojima je svakim danom potrebno više hrane, što može biti izazovno s obzirom na ograničena sredstva koja su im na raspolaganju.
Ograničena sredstva
Adnin Hasić iz Humanitarne organizacije Merhamet kaže:
- Svakodnevno netko dolazi i traži. Trudimo se odgovoriti onoliko koliko su naši kapaciteti i mogućnosti. I mi trebamo dobiti donaciju da bismo ljudima dali. Nitko nema kapaciteta i sredstava to u potpunosti zaokružiti.
Grad Mostar za Javnu kuhinju izdvaja onoliko novca koliko je danas potrebno da bi se kupile namirnice, dok su u Crvenom križu ostale troškove primorani pokriti sami.
- Moramo to nalaziti u dohodovnim aktivnostima, kroz projekte i donacije sugrađana. Vrlo je nezahvalno raditi poslove koji nisu sustavno riješeni i koji se mogu provoditi od danas do sutra - dodaje Kajtaz.
Zbog navedenog upućen je apel da se ova oblast u potpunosti uredi.