Konstituiranjem Sabora Srednjobosanske županije otvoren je put za daljnje političke procese koji uključuju izbor izaslanika u federalni Dom naroda, ali i ustroj nove skupštinske većine za potvrdu županijske Vlade, za što je potrebno, u skladu s ustavnim rješenjima, 20 od ukupno 30 zastupnika, piše Večernji list BiH.
Ustroj Vlade
Prema informacijama koje je Večernji list dobio s terena, najizvjesnija opcija je većina koju će činiti HDZ - HNS i SDA, pri čemu ova dva politička subjekta imaju zajedno 20 ruku potrebnih za izglasavanje nove Vlade. Ipak, moguće je i da će u većinu HDZ 1990. - HSP HB i BiH koji imaju dva zastupnika, čime bi ista u konačnici i ojačala.
Unatoč činjenici da je vlast na federalnoj razini praktički dogovorena između predstavnika HDZ-a BiH i stranaka "osmorke", specifičnosti stanja na terenu diktirat će procese uspostave vlasti na županijskim razinama, a primjer je upravo Srednjobosanska županija. Riječ je o nacionalno mješovitoj županiji u kojoj su dva politička subjekta dobila ogromnu većinu glasova dvaju konstitutivnih naroda - kod Hrvata je to HDZ - HNS, a kod Bošnjaka SDA.
Potonja stranka osvojila je 11, a HDZ - HNS 9 zastupničkih mjesta, što je zajedno dovoljno za predviđenu većinu. Kada je riječ o ostalim strankama, u Sabor je ušao i SDP s 4 te HDZ 1990. - HSP HB i BiH, NiP i DF/GS s po dva mandata.
Važnost legitimnog političkog predstavljanja u ovoj županiji za Hrvate je od osobitog interesa jer je riječ o nacionalno mješovitom prostoru, a koji, što je već davno utvrđeno, s Hercegovačko-neretvanskom županijom predstavlja političku kralježnicu Federacije Bosne i Hercegovine.
Jučerašnje održavanje konstituirajuće sjednice Sabora Srednjobosanske županije proteklo je u skladu s utvrđenim procedurama, uključujući i dodjelu potvrda o mandatima, a nakon toga je zaključeno da slijedi aktivnost koja se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu s izmjenama Izbornog zakona BiH koje je donio Christian Schmidt, uveden je i novi izračun temeljem kojega se iz ove županije biraju četiri hrvatska izaslanika, dva bošnjačka, jedan srpski te jedan iz reda ostalih.
Rok za izbor
U skladu s odredbama Izbornog zakona BiH, ta aktivnost treba biti završena u roku od mjesec dana od dana potvrđivanja izbornih rezultata, odnosno najkasnije do 2. prosinca ove godine. Za očekivati je kako će legitimni predstavnici Hrvata iz ove županije uspjeti izabrati sva četiri izaslanika za Klub hrvatskoga naroda te time dodatno ojačati poziciju hrvatskoga naroda u federalnom Domu naroda. U kontekstu popunjavanja Doma naroda treba naglasiti i kako, u skladu s izmjenama Izbornog zakona, Hrvati dobivaju veći broj izaslanika iz onih županija u kojima su brojčano, a u odnosu na ukupan broj, zastupljeniji, a osim Srednjobosanske županije, veći broj izaslanika imat će iz još tri.
Iz Hercegovačko-neretvanske birat će se devet izaslanika, i to pet iz reda hrvatskoga naroda, dva iz srpskoga te po jedan iz reda bošnjačkoga naroda i ostalih. Ranije su se, podsjećamo, iz HNŽ-a birala tri hrvatska izaslanika te po jedan iz reda bošnjačkoga, srpskoga naroda te reda ostalih. Kad je riječ o Hercegbosanskoj županiji, po novom rješenju Hrvati će imati tri izaslanika umjesto dosadašnja dva, Srbi će imati četiri, a Bošnjaci i ostali po jednoga. U kontekstu ZHŽ-a također je došlo do porasta broja izaslanika. Tako će se sada birati četiri iz reda hrvatskoga naroda u odnosu na ranija tri, dok Bošnjaci, Srbi i ostali daju po jednog izaslanika. Razlika je i što ova županija sada daje jednog izaslanika iz reda ostalih.
Sve navedeno omogućava da legitimni predstavnici hrvatskoga naroda imaju i više nego dovoljno ruku u Klubu hrvatskoga naroda kako bi predložili predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon čega slijedi procedura izbora izvršne vlasti, odnosno federalne Vlade.