Iako su zbog najave intervencije visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta oko statusa i financiranja sarajevskih institucija kulture, uključujući Narodnu biblioteku, srpski ministri najavili bojkot Vijeća ministara BiH, do toga ipak neće doći jer se očekuje njihova nazočnost na današnjoj sjednici u Sarajevu, piše Večernji list BiH. No, pritom ne treba očekivati kako će se donijeti bilo kakva odluka koja bi značila važan iskorak prema ispunjavanju uvjeta iz Reformske agende koja prethodi isplati sredstava Plana rasta ili ipak početku pregovora Bosne i Hercegovine i Europske unije.
Jasno je to iz dnevnoga reda sjednica i poruka koje međusobno, prema našim izvorima, razmjenjuju ključni akteri. Bilo da su u pitanju lideri hrvatskih, srpskih ili bošnjačkih stranaka ili pak članovi Kolegija Vijeća ministara, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i dvojica dopredsjednika Zukan Helez ili pak Staša Košarac. A u toj komunikaciji jučer je bilo jasno kako se dva zakona, koja se smatraju važnima za europski put zemlje, oko granične kontrole ili pak zaštite osobnih podataka, neće naći na dnevnom redu današnje sjednice. Jednako kao što je riječ i o dokumentu Reformske agende.
Unatoč tome, jučer je u bošnjačkoj medijskoj javnosti lansirana podvala kako je sve dogovoreno oko Plana rasta. I da su taj dogovor postigli politički lideri. Dva Večernjakova izvora tvrde posve suprotno. Unatoč telefonskoj komunikaciji, lideri ga nisu usuglasili, kao što je plasirano u jednom dijelu javnosti u zemlji.
- Nažalost, taj dokument nije usuglašen, a sve objave u javnosti obična su laž i spin - rekao je dužnosnik. Isti izvor ne zna što je motiv za medijske podvale, no navodi kako mogu biti u pitanju pritisci da se naruši sustav u donošenju odluka Mehanizma koordinacije, na što hrvatska strana nikada neće pristati. BiH treba usvojiti svih 115 zadaća navedenih u Reformskoj agendi, a o još dvije nema dogovora. Prijepori su ranije nastali zbog zahtjeva SNSD-a, a kada je postignut dogovor, onda su problem stvorile županije u kojima SDA ima premijere. Otada do danas nije postignut dogovor do kraja kako bi BiH pristupila fondu od 1,080 milijardi eura. O Planu rasta, koji uključuje rješavanje prijepora oko Ustavnoga suda i Povjerenstva za državnu pomoć, ali i daljnjem otvaranju pregovora s Europskom unijom, politički lideri bi tek trebali razgovarati. Prvi nadnevak koji je predložen već je sutra, 28. studenoga, ili pak sljedećeg tjedna - u ponedjeljak, 2. prosinca, ili utorak, 3. prosinca, nakon čega bi Vijeće ministara doslovno "u trku" izglasalo potrebne dokumente.
Poslije toga bi to, kao protočni bojler, zakonskim rješenjima potvrdila dva doma državnog Parlamenta. Ovaj optimistični plan uključuje raspoloženje svih aktera za dogovor i kompromis. Ali i ono što je jednako, ako ne čak i više od toga važno, da prestanu s opstrukcijama treći igrači predstavljeni u dijelu međunarodne zajednice angažirane u Bosni i Hercegovini s potezima koji bi mogli narušiti ovu "idilu". Bilo da je riječ o novim potezima koji se odnose na aktere iz državne koalicije ili pak da posredstvom svojih proxyja među državnim partnerima izigraju ono što je već dogovoreno. Teško se oteti dojmu kako je takav destrukcijski autopilot već mjesecima upaljen te da se bilo kakav dogovor u koji je uključen srpski čelnik u BiH Milorad Dodik smatra ujedno neuspjehom dijela međunarodne administracije. Napose onih koji protiv njega stalno imaju potrebu "ratovati", a s druge strane ništa manje raspoložen za takav obračun nije ni sam Dodik. Dogovor je važan jer će se 4. i 5. prosinca 2024. održati sastanak lidera zapadnog Balkana i EU-a, koji organizira predsjedateljica Krišto. Na njega dolaze i novoimenovana povjerenica za proširenje i susjedstvo Marta Kos te Jan Koopman, ravnatelj Uprave za susjedstvo Komisije.
