Svinjska vratina? Naravno da je imamo, ali bez kosti. Svinjetinu mljevenu ne držimo, ali možete kupiti miješano mljeveno – mahom odgovaraju mesari na tržnicama i u trgovačkim lancima, nešto više od mjesec dana otkako je Vlada odlučila privremeno zauzdati cijene devet osnovnih namirnica, pa tako i svinjske vratine s kostima i svinjske lopatice bez kosti na najviše 24,99 kuna, a mljevene svinjetine na 32,99 kuna.
Vratina bez kosti duplo skuplja
U Agrozelini na utrinskom placu hvale se kako im sada najbolje ide vratina bez kosti koju prodaju za 50-ak kuna, koliko je prije stajala ista kategorija s kostima. Uz cijenu svinjske polovice od 23 kn/kg plus PDV, u jeftinijoj varijanti, kažu, nisu našli računicu – "ono malo što se nađe u ponudi brzo ode". S druge strane, dok se mljevenoj svinjetini zametnuo svaki trag, naročito u manjim trgovinama koje nemaju "luksuz" prodaje na pultu, u supermarketima se na akciji može naći i svinjski but – čak i za 23,99 kn/kg, kojega će odmah i samljeti, čime je potrošač na mljevenom uštedio i 10-ak od Vlade zabetoniranih kuna.
Prava ili umjetna nestašica, pitaju se mnogi, s obzirom na to da su rashladne vitrine i dalje ugodno popunjene drugim kategorijama i vrstama mesa, donosi portal Večernjeg lista. No ni u trgovačkim lancima više nema odojka za 24,99 kuna – danas mu je cijena 38,99 kn/kg, mljeveno miješano meso stoji 39,99, odresci od svinjskog karea 38,99, narezana svinjetina za gulaš (od obrezaka i "nestale" lopatice) 36,99 kn..., dok se u mesnicama u kojima se kunu da prodaju samo domaće takva ponuda cijeni i 30-ak posto skuplje.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je sve to umnogome posljedica "sipanja mjera iz rukava", bez konzultacija Vlade i resornih ministarstava sa sektorom – i bez stručnih analiza, kojima je trebalo prethoditi i vrednovanje učinka prvog kruga mjera u travnju kad je smanjen PDV na niz osnovnih namirnica.
– Kažu kako je Vlada snizila PDV, ali proizvođači i trgovci nisu snizili cijene. No je li itko od mjerodavnih analizirao koliko su u međuvremenu porasli troškovi inputa u proizvodnji, a naročito u stočarstvu? A rasli su i više nego što je pao PDV. I onda se netko sjetio da ograniči cijene najtraženijih kategorija mesa na akcijske, kao da itko može konstantno tri mjeseca akcijati određenim proizvodom. Svježe pile, primjerice, u nas čini 50 posto potrošnje mesa peradi i ako ga proizvođači sada stalno moraju prodavati za 24,99 kn/kg, naravno da će imati problema – objašnjava Bobetić. Trgovcima se dalo da na šećer imaju maksimalno 5 posto marže, a na svinjetinu 1 posto, iako je na mesu puno veći trošak zbog troškova hlađenja, rada, kala tijekom prodaje, ljuti se naš sugovornik.
– Naravno da su zbog toga police djelomično desortirane, dok nekim drugim kategorijama i mesnim proizvodima cijene rastu uz vjerojatno povećani uvoz i pad zaklanih svinja – napominje. Zbog izrazito niske samodostatnosti te niske kupovne moći u Hrvatskoj, čak 35 posto niže u odnosu na prosjek EU, spomenute kategorije svinjetine čine, naime, više od 70 posto ukupnog uvoza svinjetine u 2021. – čak 104.000 tona, u odnosu na 50.000 tona u 2012.
Predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača svinja Krešimir Kuterovac za Večernji list ističe kako je proizvodnja svinja u RH, zbog globalnih poremećaja, poskupljenja stočne hrane i struje za 100 posto, plina i za 500 posto... u ovoj godini pala 10 posto. Otkupne cijene svinjetine trenutačno su 30 posto više, oko 2 eura i odnosu na lanjskh 1,60 eura/kg, no zbog rasta cijena inputa svinjogojci i dalje rade s gubitkom. Zašto bi onda netko prodavao plećku za 25, ako je može samljeti i prodati za 33 kn, ili od vratine napraviti vrat bez kosti koji je skuplji, pita on.
– U svinji koja se zakolje vratina i plećka čine samo 15 posto, što znači da i samo toliko svinje možete prodati po limitiranoj cijeni. No i za naftu imate burzu na kojoj se određuje cijena, pa tako i za svinje, a u nas se netko preko noći sjetio i rekao da bi baš bilo zgodno da svinjetina košta 25 kuna – priča Kuterovac. To je, dodaje, jedan od razloga što pojedinih kategorija fali, a drugi razlog je – uvoz. Čak 50 posto svinjetine uvozimo, a cijene svinjetine su u Njemačkoj trenutačno skuplje 16 posto, u Španjolskoj i 26 posto nego u Hrvatskoj. Naše su svinje, tvrdi Kuterovac, najjeftinije u Europi, a mi sad imamo slučaj da domaće svinjetine jeftinih kategorija nemamo, a vani je preskupa.
Nisu svi socijala
– I sad netko misli da će trgovački lanac izvana nabaviti skupu plećku i prodati je jeftino kod sebe po zaštićenoj cijeni. Pa neće – i to se sad vidi i na policama. Kupuje neku drugu kategoriju mesa koja mu se isplati – tvrdi Kuterovac. Ako u Njemačkoj meso košta 4 eura/kg, toliko najmanje mora koštati i u nas ako smo ga odande uvezli.
– Umjesto da je Vlada stvorila uvjete za jeftiniju proizvodnju, misli kako su u Hrvatskoj svi socijalni slučajevi i svi moraju imati jeftino meso – objašnjava Kuterovac.
Naglašava kako je u EU sve veći pritisak na ekologiju pa veliki proizvođači poput Danaca smanjuju proizvodnju i zbog toga, ne samo zbog skupe hrane, a nema ni potražnje iz Kine pa proizvodnja u EU dodatno pada, a cijene rastu.
– Pitanje je i što će biti ostanemo li bez kukuruza – domeće Bobetić, posebice ako završi u izvozu. Lani u posljednjem tromjesečju i ove godine izvezli smo već više od 900.000 tona prošlogodišnjeg roda koji je bio za 300.000 tona slabiji nego 2020.
– Ove godine je urod još minimalno 40 posto slabiji i ako se ništa ne poduzme, a upozorili smo mjerodavne, imat ćemo još većih problema – tvrdi on. Zbog visoke vlage ove su jeseni pojačane i plijesni u kukuruzu. Lanjske mu je jeseni prosječna cijena s 14% vlage bila 1,65 kn/kg, a sada sirovo zrno stoji oko 2 kn, a sušenjem će mu cijena biti i 2,30-2,50 kuna.