nemojte jesti prebrzo

Štetno: Što se zapravo događa u tijelu kada jedemo (pre)brzo?

Foto: Guliver/Thinkstock
Štetno: Što se zapravo događa u tijelu kada jedemo (pre)brzo?
07.09.2016.
u 07:24
Probava počinje već u ustima zbog čega je brzina kojom jedemo vrlo bitna. Mnogi ljudi jedu prebrzo, a ta navika može uzrokovati problematične posljedice u organizmu
Pogledaj originalni članak

Ljudi koji (pre)brzo jedu, uzimaju velike zalogaje i brzo gutaju pa slina i enzimi ne stignu 'podmazati' hranu i razlomiti je na manje dijelove prije nego što dospije u želudac. Kada brzo jedemo također gutamo puno zraka što može uzrokovati plinove i nadutost. 

No prije svega, posljedica brzog jedenja može biti veliki osjećaj nelagode, problemi s probavom i pojava refluksa, simptoma prilikom kojeg dolazi do svojevrsnog vraćanja hrane i želučanih sokova iz želuca natrag u jednjak, donosi zadovoljna.hr.

'Probava počinje već u ustima i kada jedemo prebrzim tempom hrana se ne stigne razlomiti na sitnije dijelove i pravilno probaviti pa učestalo brzo jedenje može uzrokovati refluks. Hranu je prije gutanja potrebno dobro prožvakati, a koliko puta ćemo jedan zalogaj prožvakati ovisi o tome koju hranu jedemo te o veličini zalogaja. Dakle, to može biti 3, 5, 7, 10 puta', ističe prof. dr. sc. Marko Duvnjak, specijalist interne medicine i uže specijalizacije iz gastroenterologije i hepatologije.

Još jedan problem prebrzog jedenja koji može uzrokovati debljanje je taj što pojedemo više nego što nam zapravo treba da bismo bili siti. Kada hrana uđe u usta, tijelo signalizira probavnom traktu da je hrana na putu, a kada pojedemo dovoljno, želudac signalizira mozgu da je vrijeme da prestanemo jesti.

Međutim, ako jedete prebrzo, propustit ćete te signale, ali ako usporite, mozak će imati dovoljno vremena da primi signale i da prestanete jesti kada shvatite da ste siti. Istraživanja su također otkrila da ljudi koji jedu sporije unose manje kalorija i duže se osjećaju sitima. 

Iduća 4 savjeta pomoći će vam da počnete jesti sporije čak i ako ste oduvijek jeli brzo: 

1. Jedite kroz cijeli dan. Ova navika zahtijeva planiranje, ali je nepobitno najvažniji korak. Vodite računa o tome da jedete sve redovite obroke i međuobroke te da se vaša prehrana sastoji od uravnoteženog unosa bjelančevina, vlakana i masti. Nikada nemojte dopustiti da prođe više od 3 ili 4 sata bez da pojedete nešto. Na taj način kontrolirat ćete znakove gladi i nikad nećete biti pretjerano gladni. 

2. Izbjegavajte jesti s nogu. Jedete li trčeći na idući sastanak također možete zeznuti signale sitosti. Osim toga, šanse su veće da ćete pojesti nešto što nije baš hranjivo. Dok jedete, trebali biste raditi samo to jer ćete se na taj način fokusirati isključivo na hranu i na to koliko jedete. 

3. Izbjegavajte da vas nešto ometa dok jedete. To uključuje TV, 'skrolanje' po mobitelu, pa i odgovaranje na mailove. Izdvojite 15 minuta i na miru pojedite. 

4. Koristite osjetila. Spustite pribor za jelo između zalogaja i fokusirajte se na okus, miris, pa čak i zvuk hrane te na to kako se osjećate dok jedete određenu hranu. Jedenje treba biti proces u kojem uživamo, a kada se svim osjetilima usredotočite na taj proces, jest ćete sporije i maksimalno uživati u svakom zalogaju.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.