Godina u koju smo nedavno ušli je izazovna po mnogo čemu, pa tako i u kontekstu energetike
Tiče se to prvenstveno kretanja cijena, ali i geopolitičkih zbivanja koja utječu na formiranje cijena. Index je o tome popričao s energetskim analitičarom Igorom Grozdanićem.
Grozdanić: Geopolitički događaji određuju cijene nafte i plina
Govori kako rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku značajno utječu na cijene nafte i prirodnog plina.
"Geopolitički događaji, posebno u Ukrajini i na Bliskom istoku, odredit će cijene sirovina u 2024. godini. Oporavak globalnog gospodarstva bi mogao rezultirati povećanom potražnjom za plinom i naftom, tu je i politika OPEC+ o smanjenju proizvodnje nafte", rekao je Grozdanić, dodajući kako je Europa odustala od jeftinog plina onog trenutka kada više nije sklapala dugoročne ugovore o nabavi plina koje je imala s Rusijom.
Ipak vjeruje kako će se tržište plina i nafte nastaviti kretati unutar postojećih okvira i tijekom 2024. godine.
"Naravno, pod uvjetom da rat u Ukrajini zadrži sadašnji intenzitet, a sukob na Bliskom istoku se ne proširi. Tu su mnogi igrači važni. Ruski izvoz plina i nafte bi se mogao sve više okretati prema Indiji i Južnoj Americi", rekao je.
Kao glavne čimbenike koji bi mogli utjecati na rast cijene nafte ove godine, naveo je moguću restriktivniju primjenu ograničenja cijene ruske nafte koje su uvele zemlje G7, moguće uvođenje sankcija SAD-a protiv Irana, slabiji dolar te nižu inflaciju od očekivane u SAD-u i eurozoni.
"Građane trebamo umiriti"
"Nadamo se da do toga neće doći i da će sektor ostati vitalan uz kontinuiran interes za ulaganje. Treba znati da su odnosi višestruko složeni, ali zbog energenata neće izbiti treći svjetski rat", rekao je za Index.
Ističe kako je bitno građane umiriti oko mogućih poskupljenja.
"Cijene energenata u svijetu i, pored svega, opskrba neće biti problem. I tu građane trebamo umiriti. Cijena naftnih derivata će ostati ista ako se stvarno ne zakomplicira stvar u Crvenom moru. Što se tiče prirodnog plina, opskrba će biti sigurna i cijene će ostati u okvirima 2023. godine", objasnio je.
"Hrvatska mora ubrzati tranziciju"
Osvrnuo se na pitanje energetske tranzicije.
"Vjerujem, za razliku od mnogih skeptika, da će energetska tranzicija izgurati fosilna goriva, a posebice naftu, međutim to će biti težak, skup i trnovit put. Osobno sam to predvidio, ali nisam predvidio da će biti toliki broj skeptika i ne vjerujem da će se vratiti veća ulaganja u naftu i naftne procese u Europi. Za ostatak svijeta, posebno nerazvijene zemlje Afrike i Azije, to nitko nije siguran", kazao je za Index.
Što se tiče Hrvatske, naglašava kako ona treba za cilj imati ubrzanje tranzicije.
"Ne može tranzicija biti samo proširenje LNG terminala. To je iznimno važno, ali u 2023. ne smije biti jedina stavka. Dobri smo u posljednje dvije godine, ali s tim ne možemo i ne smijemo biti zadovoljni.
Postoje pomaci, ali, ponavljam, tek u zadnjih godinu i pol do dvije kad nas je covid stisnuo. Nažalost niti smo planirali niti smo predvidjeli situaciju, iako je mnogobrojna struka rekla da se odavno trebamo prebaciti na tranziciju i žešće ući u nju kao što to rade Slovenija, Irska, Češka ili čak Mađarska.
Mnoge zemlje tipa Švedska ili Finska imaju i institucije i mehanizme predviđanja koji se bave planiranjem i predviđanjem. Mi ih također imamo, ali se oni ne bave time, nego gašenjem nastalog požara, pa onda gasimo požar nekada i benzinom kao u slučaju problema s otpadom. Uglavnom nepotrebno i financijski skupo", dodao je.
"Nikad nismo proizvodili manje plina"
Dotaknuo se Hrvatske kroz proizvodnju plina.
"Moram naglasiti da Hrvatska nije nikada manje proizvela plina, što je zaista poražavajuće. Trebamo obnavljati rezerve, što ponavljam prošlih pet do sedam godina, a one nam padaju u posljednjih 10 godina. Naše rezerve i naša proizvodnja plina na našem tlu su jedini jamac sigurnosti", rekao je.
Istaknuo je kako je pohvalno da je Hrvatska prošle godina postala izvoznik električne energije prvi put nakon 2000-ih.
"AIi to smo postali zato što nemamo gdje skladištiti električnu energiju. Problem je još uvijek u strukturi proizvodnje. Oko 40 posto električne energije dolazi iz hidroelektrana, a solari pokrivaju oko 1.6 posto.
Solarna energija u rukama građana i na krovovima naših domova i zgrada još uvijek ne funkcionira, jedan od razloga je i jeftina i regulirana cijena električne energije za građane. Ona građane još uvijek demotivira u snažniji ulazak u svijet energije, gdje bi sami oni imali energiju i račune pod kontrolom", dodao je.