Protekli mjeseci suživota s novim koronavirusom upregnuli su svjetsku znanstvenu zajednicu u istraživanje tog virusa koji je u kratkom razdoblju već srušio neke pretpostavke o tome kako se ponaša. Mjere, savjeti i preporuke mijenjali su se usporedo s novim saznanjima o koroni o kojoj, treba to podvući, svijet uglavnom još uvijek jako malo zna.
1. Zaštitne maske korisna su zaštita od virusa, određeno je i tko ih ne mora nositi
Zaštitne maske na licu u zatvorenim prostorima, tj. u trgovinama, zdravstvenim ustanovama, javnom prijevozu te za djelatnike u ugostiteljstvu, postale su obveza i u Hrvatskoj. Time je prestala ikakva dvojba o njihovoj korisnosti u sprečavanju odnosno umanjivanju širenja novog koronavirusa među populacijom. U ovom trenutku u RH nema sankcije za nepoštivanje te obveze, što je suprotno iskustvima kakva su u drugim europskim zemljama poput Njemačke, Italije, Grčke, a obvezne maske u zatvorenom uvodi i Velika Britanija uz sankciju od sto funti.
Ova odluka Stožera RH dokinula je dvojbe jesu li maske korisne ili njihovo nošenje nema smisla što je bio stav u početku epidemije. Prema uputi Svjetske zdravstvene organizacije maska pruža zaštitu od udisanja čestica virusa, ali je nužno pridržavati se distance od najmanje dva metra. Prema uputi HZJZ-a od obveze nošenja maske izuzeta su djeca do dvije godine, predškolsko dijete koje pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica, osobe oštećenog sluha, oni koji trebaju prenijeti informaciju osobama oštećenog sluha, ljudi s određenim oštećenjima mentalnog zdravlja, oni koji imaju teškoća u disanju zbog nekih drugih kroničnih bolesti, osobe promijenjene svijesti ili kod gubitka svijesti te svi koji iz nekih razloga ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe.
2. Ne zna se imaju li oni koji su preboljeli koronu imunitet ili mogu ponovno oboljeti
Rezultati serološkog ispitivanja koje je naveo dr. Krunoslav Capak, a prema kojima su na 1051 uzorku IGG antitijela pronađena kod samo 24 osobe, što znači da su ti ljudi imali kontakt s novim koronavirusom, samo su orijentacijski jer uzorak nije reprezentativan. Podsjetimo, samo kod dvoje ljudi pronađena su i neutralizirajuća antitijela koja štite od ponovne infekcije, no prof. Alemka Markotić te drugi stručnjaci poput epidemiologa dr. Miroslava Venusa istaknuli su da se još istražuje stanična imunost, odnosno utvrđuje se jesu li stanice u tijelu zapamtile kontakt s virusom te hoće li u ponovnom kontaktu s njime započeti proizvodnju antitijela.
– Trenutačno najoptimističnije procjene stope smrtnosti po infekciji koje su bazirane na mnogo većem broju uzoraka iznose 0,4 posto. Budući da je od infekcije COVID-19 u Hrvatskoj u prvom valu umrlo nešto više od sto ljudi, to bi značilo da je do kraja svibnja COVID-19 u Hrvatskoj preboljelo oko 25 tisuća ljudi. To je očekivano niska razina prokuženosti i ukazuje na to da nema nikakve šanse da se “brzo” dođe do “imuniteta krda” bez znatnog preopterećivanja zdravstvenog sustava. Zato je jako važno održavati oprez i pridržavati se mjera da se bolest opet ne počne nekontrolirano širiti – rekao je profesor Nenad Ban.
3. Ne zna se zašto korona u djece rijetko izaziva tešku kliničku sliku
Djeca se mogu zaraziti novim koronavirusom te također obolijevaju od infekcije COVID-19, ali u manjem broju, te su rijetki slučajevi težih oblika ove bolesti u toj populaciji. Zašto korona u djece rijetko izaziva tešku kliničku sliku, još uvijek nije poznato, a prema jednom od istraživanja pretpostavlja se da su djeca možda otpornija zbog veće izloženosti drugim virusima iz porodice koronavirusa koji uzrokuju, primjerice, prehlade.
Istražuje se također reagira li imunosni sustav djece drukčije na virus nego kod odraslih. Iz zemalja s velikim brojem oboljelih, poput Amerike, infekcija novim koronavirusom u djece povezuje se s multisustavnim upalnim sindromom koji predstavlja tešku bolest i posljedice. Ono što struka danas sigurno tvrdi kad je riječ o koroni i djeci jest da i u toj dobi veći rizik za teži oblik bolesti imaju djeca sa srčanim problemima, dijabetesom tipa 2, bolestima koja utječu na živčani sustav ili metabolizam.
4. Zna se da širenje virusa ne usporava toplo vrijeme
Novi koronavirus može se širiti i u toplim te vlažnim krajevima, a izlaganje visokim temperaturama neće spriječinfekciju, zaključak je koji propagira i Svjetska zdravstvena organizacija.
Pojavom epidemije u Europi, pa tako i u nas, smatralo se da će virus oslabjeti ili nestati s toplim vremenom, što danas i u Hrvatskoj demantiraju brojke novooboljelih. Štoviše, dolaskom ljeta korona se razbuktala i u Hrvatskoj te okolnim zemljama, a još uvijek nije jasno bi li broj oboljelih možda bio i veći da ljudi u ovo doba godine ne borave više vani, a i prostori su otvoreni te se prozračuju.
5. S vremenom su se pokazali i novi simptomi koronavirusa
Temperatura, kašalj i kratak dah odnosno problemi s disanjem prvi su simptomi kojima je opisana infekcija novim koronavirusom. Tijekom travnja tim su simptomima dodani i drugi mogući znakovi bolesti, poput gubitka osjeta njuha i okusa, glavobolje, grlobolje, boli u mišićima. Još dva mjeseca poslije otkriveno je kako su potencijalni simptomi također začepljenje ili curenje nosa, povraćanje, mučnina i proljev. Stoga je već sada infekciju teže otkriti jer se dosad uglavnom pozornost usmjeravala na respiratorne simptome i povišenu temperaturu, a struka upozorava na posebne probleme koji će se pojaviti dolaskom jeseni i hladnijeg vremena kada će početi cirkulirati i drugi virusi koji uzrokuju takve simptome pa će teže biti razlikovati koronu od primjerice gripe.
6. Za liječenje COVID-19 odobren je jedan lijek
Lijek remdesivir, prvotno kreiran u liječenju ebole, jedina je terapija koja se može koristiti kod težih slučajeva korone, a odobrena je od američke Agencije za lijekove (FDA) i Europske agencije za lijekove (EMA). Dosadašnjim istraživanjima dokazano je da smanjuje trajanje bolesti, a nedavno je njegov proizvođač, kalifornijski Gilead, predstavio rezultate prema kojima remdesivir smanjuje i smrtnost od COVID-19.
Zajednički europski plan jest osigurati proizvodnju tog lijeka u Europi, a prije toga nabaviti remdesivir za zemlje EU budući da je američka administracija kupila više od 90 posto proizvedenih količina. U prvom valu Hrvatska nije imala taj lijek.