Poznati su sumorni podaci koji svjedoče o odlasku građana BiH u druge zemlje u potrazi za boljom budućnošću. I dok je u 2021. BiH napustilo oko 170.000 građana, mali broj stranaca došao je ovdje živjeti i raditi. Bh. poslodavci u više su navrata tražili pojednostavljivanje procedure za zapošljavanje stranaca, a prije nekoliko mjeseci to je zatraženo i od ministra civilnih poslova BiH te ravnatelja Agencije za rad i zapošljavanje BiH, piše Večernji list BiH.
Tvrde kako je to nužno s obzirom na to da je situacija s domaćom radnom snagom sa svakom godinom sve dramatičnija, odnosno ne mogu je naći.
Radne dozvole
Potencijalne radnike vide u Turskoj, Indiji, Bangladešu, Pakistanu, Nepalu, na Filipinima, ali i u drugim zemljama. Za sada u BiH dolazi neznatan broj radnika iz drugih država. Barem legalno. Tako je u prošloj godini oko 2000 stranih radnika dobilo radnu dozvolu i aktivan boravak u BiH, podaci su Službe za poslove sa strancima. Riječ je uglavnom o građanima Srbije, Turske i Hrvatske, ali i puno udaljenijih zemalja. Jedna od njih je Bangladeš. Tijekom prošle godine 22 radnika iz te zemlje dobila su radnu dozvolu i većina ih je angažirana na gradilištima zvorničke tvrtke Jokić - Invest.
BiH planira u 2022. uvesti 1360 stranih radnika različitih profila, kao što su voćari, stočari, peradari, krojači, pekari, slastičari, stolari, zidari i moleri, vozači u međunarodnom prometu i dr. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2022. iznosi 1360, od čega se 670 odnosi na FBiH, 600 na RS i 90 na Distrikt Brčko. U prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022., koji je u formi konzultacija, precizirano je kako je predviđeno produljenje 740 već izdanih radnih dozvola te dodatnih 620 za novo zapošljavanje. S obzirom na to da je, kako je navedeno, ispoštovana situacija na tržištu rada u BiH, za 2022. nije određen broj radnih dozvola koje se mogu izdati za sezonsko zapošljavanje u BiH. Kada je riječ o novom zapošljavanju stranaca u 2022., postoji potreba za profilima kao što su rukovatelj teškim građevinskim strojevima, tehničar elektronike, industrijski tehničar, strojarski tehničar, metalostrugar, tehnolog mesa, električar, bravar, tehnolog. Na popisu se stoga nalaze stolari, zidari, moleri, fasaderi, keramičari i armirači. Tu su i zanimanja kao što su komercijalist, trgovac, hotelski recepcionar, menadžer, kuhar nacionalne kuhinje, konobar, turistički vodič, programer, a iskazana je i potreba za učiteljima deficitarnih zanimanja i farmaceutima.
Žele u bogatije zemlje
Problem nedostatka radnika pritišće i druge zemlje u regiji jer svi žele u Austriju, Njemačku, Švicarsku... Do posla u tim zemljama sve je lakše doći, a visokim plaćama primamljive su radnicima svih profila. Hrvatska bi ove godine mogla tragati za stotinjak tisuća radnika, većinom za kratkotrajne sezonske poslove, no nije jedina. Nekoliko stotina kilometara sjevernije i zapadnije situacija je slična, a plaće i radni uvjeti koji se nude bitno bolji. Hrvatski poslodavci nisu pretjerano zanimljivi ni Srbima ni Ukrajincima. Tko želi strane radnike, treba se okrenuti prema Bangladešu, Nepalu, Indiji, a oni s boljim ponudama sretne bi ruke možda mogli biti i na Filipinima. Iskustvo je to privatnog poduzetnika i nekad jednog od vodećih ljudi Hrvatske udruge poslodavaca Petra Lovrića. Kaže kako kao agent za zapošljavanje možda prije drugih vidi koliko tonemo. - Išli smo prema Srbiji, ali tamo smo sve manje konkurentni. Ne doživljavaju nas ni u Ukrajini. Imamo komplicirane propise, stranac mora čekati najmanje 10 tjedana da dozna hoće li dobiti radnu dozvolu ili neće. Ukrajinac odmah drugi dan dobiva radnu dozvolu u Poljskoj i plaću koja je veća nego u Hrvatskoj - kaže Lovrić. Ako RH, koja ima dvostruko veće plaće od BiH, nije primamljiva strancima, postavlja se pitanje koliko je to onda BiH.