BiH nema učinkovite mehanizme naplate kazni za počinjene prometne prekršaje, a veliko je pitanje hoće li nove izmjene Zakona o sigurnosti prometa, koje su trenutačno u parlamentarnoj proceduri, poboljšati sustav naplate kazni, kazao je Milija Radović, ravnatelj Agencije za sigurnost prometa RS. Ogroman broj nenaplaćenih kazni u oba bh. entiteta dugogodišnji je problem. U FBiH, kao i u RS-u, evidentirano je više od 20 vozača koji zbog prekršaja duguju državi pojedinačno i više od 30.000 KM. Takva dugovanja rijetko kad uopće dođu na naplatu, a glavni razlog su prespore i komplicirane administrativno-sudske procedure. - Ako netko ne plati pravomoćno izrečenu kaznu u roku od godinu dana, MUP prosljeđuje Poreznoj upravi obavijest da osoba nije platila kaznu i od njih traži da poduzmu prinudnu naplatu. No, ako je ta osoba nezaposlena, nema prihode ili imovinu koja se može zaplijeniti kako bi se izvršila naplata, onda se uglavnom na tome cijela priča i završi, kaže Radović. Zbog višestrukih tragedija na području FBiH u posljednje vrijeme, policija oduzima vozila nesavjesnim vozačima, i to najčešće u Sarajevu, međutim, u RS-u još nije zabilježen ovakav slučaj. Samo 10 bahatih vozača na području RS-a uspjelo je skupiti nevjerojatnih 230.000 KM neplaćenih prometnih kazni. Prema podacima IDDEEA-e, do sredine kolovoza ove godine rekorder u RS po broju kazni bio je “Schumacher” iz Han Pijeska koji je uspio prikupiti više od 30.000 KM neplaćenih kazni. Rame uz rame s njim ide i nesavjesni vozač iz Modriče koji do sada ima oko 27.000 KM neplaćenih kazni. - Poslije njih slijede vozači iz Novog Grada i Šipova koji imaju po 26, odnosno 24.000 KM kazni. Potom slijede vozači iz Trebinja, Modriče i Sokoca koji imaju kazne između 19 i 22 tisuća KM, rekla je glasnogovornica IDDEEA-e Amila Opardija, napominjući da je ukupan dug za prometne prekršaje izrečene na cestama u BiH do sredine kolovoza bio veći od 56,4 mil. KM. Inače, najviše bahatih vozača dolazi iz Modriče, a njih pet skupilo je kazne između 16 i 27 tisuća KM. Opardija je objasnila da im je većina kazni napisana zbog upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita ili zbog vožnje neregistriranoga auta, kao i prekoračenja brzine te alkohola. Milija Radović dodaje kako je, prema predloženim izmjenama Zakona o prekršajima, predviđeno da se nakon tri godine, ako se ne plati kazna za prometni prekršaj, ona pretvara u kaznu zatvora. - To nije loše rješenje, međutim, dugo je razdoblje od tri godine. To bi djelomično riješilo ovaj problem. Ono što je rješenje koje je primijenjeno u Sloveniji i drugim europskim državama je da se za najteže prekršaje ili stalno ponavljanje prekršaja trajno oduzme automobil. U Sloveniji je ovakav zakon na snazi od 2008. Za samo jednu godinu oduzeli su oko 2500 auta. U Srbiji traže i da se vozila oduzimaju i onima koji voze s više od dva promila alkohola u krvi, što je također učinkovito, zaključuje Radović.•
Porazni podaci