Mirno, staloženo, ali odlučno – tako bi se u najkraćem mogao opisati način na koji dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivica Musić odgovara na naša pitanja. Iz svake njegove rečenice iščitava se jedno – Filozofski fakultet je stožerni stup Sveučilišta u Mostaru. Bliže se upisi, a dekan Musić posve otvoreno budućim studentima objašnjava na osnovi kojih kriterija upisati studij i zbog čega izabrati Filozofski fakultet SUM-a.
Dekane, zbog čega bi se maturanti koji se još nisu odlučili što studirati upisali upravo na Filozofski fakultet?
- Razloga je mnogo. Filozofski fakultet SUM-a nudi vrlo široku lepezu kvalitetnih studijskih programa koji su moderni, neprestano se osuvremenjuju, prate aktualne europske trendove, primjenjuju najnaprednije nastavne metode. Oni jamče stjecanje znanja i vještina koje su konkurentske i prilagodljive tržištu rada, ali pritom vode računa i o očuvanju i promicanju univerzalnih i humanističkih vrijednosti, kao i o intelektualnom, znanstvenom i kulturnom nasljeđu.
Koliko je studija i studijskih programa koje zainteresirani mogu upisati na Filozofskom fakultetu?
- Na preddiplomskom i diplomskom nastavnom ciklusu imamo 17 studija koji izvode 47 studijskih programa. Neki su jednopredmetni, a neki dvopredmetni. Svi dvopredmetni programi mogu se međusobno kombinirati. Uzimajući u obzir sve dvopredmetne kombinacije i jednopredmetne studije, na preddiplomskoj se razini izvodi 77 različitih studijskih skupina.
Koliko studentima pri izboru olakšava upravo to što mogu upisati dvopredmetne studije?
- Različita su mišljenja o tome jesu li studenti koji završe dvopredmetni studij u prednosti u odnosu na one koji završe jednopredmetni. Prijepor je najviše oko toga postižu li istu razinu znanja iz programa koji je prilagođen za dvopredmetno studiranje. To je itekako opravdano pitanje, ali je činjenica da na tržištu rada osoba s “dvostrukom” diplomom ima više izgleda od one s jednom.
Hoće li biti inovacija na nekim studijima?
- Svakako. Uskoro potpisujemo sporazum s Fakultetom političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta “Matej Bel” iz Banske Bistrice. Riječ je o diplomskom studiju politologije na engleskom jeziku koji će izvoditi naš fakultet i fakultet iz Banske Bistrice. Studij će financirati Ministarstvo obrazovanja Republike Slovačke, a cilj je internacionalizacija visokog školstva. Predviđen je upis do pet studenata na oba fakulteta, a svaki je student dužan provesti dva semestra (3. i 4.) na nematičnom fakultetu.
Na koji način će biti valorizirane diplome s tog novog studija?
- Diplomski radovi pisat će se na engleskom jeziku i braniti pred mješovitim povjerenstvom, a nakon završetka diplomirani studenti dobit će diplomu magistra politologije obaju fakulteta. Predviđeni rok za pokretanje studija jest akademska 2020./2021. godina. Ovo je važan iskorak Filozofskog fakulteta u europski obrazovni prostor, čime ćemo povećati našu vidljivost i relevantnost u širim okvirima.
Je li to jedina predviđena novost na Filozofskom fakultetu?
- Ne. Naša je intencija razvijati međudisciplinarne i integrirane studijske programe potrebne društvu i gospodarstvu. Želimo razvijati i pružati različite oblike cjeloživotnog obrazovanja. Izradili smo i program za stjecanje nastavničkih kompetencija koje su nužne da bi netko radio u nastavi. Program omogućuje njihovo stjecanje i usklađen je s europskim standardima. Postoji i velika potreba za dodatnim obrazovanjem svih dionika u nastavnom procesu kada je riječ o inkluzivnoj nastavi, odnosno o pravu svih na kvalitetno obrazovanje, posebno onih koji pripadaju ranjivim društvenim skupinama. Upravo izrađujemo program za inkluzivno obrazovanje prema suvremenim standardima, koji će budućim polaznicima osigurati kompetencije.
Kakav je status Filozofskog fakulteta, kao i SUM-a općenito, u regionalnim okvirima?
- Treba naglasiti da je SUM jedino sveučilište u BiH koje je prošlo međunarodnu reakreditaciju, što je od iznimne važnosti jer su diplome stečene na našem sveučilištu jednakovrijedne onima koje se stječu u EU. To je, dakako, velika komparativna prednost u odnosu na druge visokoškolske institucije u BiH.
Što kažu podaci iz izvješća međunarodne reakreditacije iz 2017. godine glede uvjeta za studiranje na Filozofskom fakultetu?
- Za razliku od mnogih drugih fakulteta u susjedstvu i široj regiji, Filozofski fakultet ima izvrsne uvjete kada je riječ o zgradi, opremljenosti predavaonica, kabineta, dvorana za sastanke te pristupu za studente i osoblje s invaliditetom. Neupitna je i motiviranost nastavnog i stručnog osoblja za poboljšanje kvalitete nastavnog procesa. No postoji prostor za podizanje te kvalitete i na tome neprestano radimo.
Koliko studenti FFMO-a imaju mogućnosti glede izvannastavnih aktivnosti?
- Naš fakultet prednjači kada je riječ o izvannastavnim aktivnostima. Većina studija ima i svoje udruge koje rade na poboljšanju studentskog standarda, surađuju s drugim udrugama i asocijacijama, organiziraju kulturne, zabavne i edukativne događaje. Filozofski fakultet je u posljednje dvije godine organizirao više od stotinu različitih događaja – znanstvenih skupova, promocija knjiga, gostujućih predavanja, prezentacija stipendija, javnih tribina, posjeta visokih izaslanika, svečanih akademija, dobrotvornih akcija itd.
No koliko se u nastavi potiče praktični dio, naravno na onim studijima gdje je to moguće, i kakva je usklađenost s tržištem rada?
- SUM je izišao iz vlastite začahurenosti i odlučno se okrenuo društvu osluškujući njegove potrebe i stvarajući partnerski odnos s njim. Ista je politika i Filozofskog fakulteta. Stoga se na svim studijima, ovisno o njihovoj naravi, sve više naglasak stavlja na praktični dio. Dakako, nisu svi studiji jednako “utrživi” pa neki moraju nalaziti druge načine za opstanak.
Je li uloga FFMO-a na cijelom SUM-u i identitetska jer upravo zbog studija poput hrvatskoga jezika, povijesti, arheologije SUM može imati slogan “Jedno je Sveučilište”?
- Nesumnjivo. Uz univerzalne i humanističke vrijednosti Filozofski fakultet ima obvezu njegovati i promicati hrvatski jezik i kulturnu baštinu, posebno onaj njihov dio koji se odnosi na bosanskohercegovački milje, a koji je integralni dio opće hrvatske kulture. U tom smislu on mora biti jedan od nosivih stupova identiteta hrvatskog naroda u BiH.
Koliko liberalni model koji se nameće i u BiH ugrožava ono što se naziva sveučilištem ideja i mišljenja i čini li vam se da se sve više robuje tržištu rada umjesto primjerene usklađenosti tržišta i studijskih programa?
- Akademski kapitalizam, kako neki nazivaju suvremeni model obrazovanja, znanstvena istraživanja i obrazovne paradigme oblikuje prema tržišnim trendovima. To potpuno mijenja sliku europskog sveučilišta koje je stoljećima resila autonomija i sloboda mišljenja, jedinstvo naučavanja i istraživanja te zajedništvo profesora i studenata. To je stvarnost koju ne možemo mijenjati. No, možemo raditi na očuvanju bezvremenih vrijednosti na čijem bi čelu trebao biti čovjek u punini svoga integriteta i dostojanstva. •