Odluka Federalne regulacijske agencije za električnu energiju - FERK o poskupljenju električne energije za korisnike na području koje pokriva Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu poslužila je za nacionalistička objašnjenja dijela političara i medija kako se to radi samo na području gdje su Bošnjaci većina, a istodobno izbjegava napraviti na području koje pokriva Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru. Za područje gdje su Hrvati u većini. Nakon toga su nabrojeni članovi FERK-a koje su "progurali" HDZ i SDP BiH te se stvorio prilično primitivan zaključak, kakvi su, uostalom, u većini ovih spin partija, da "trojka" radi protiv interesa Bošnjaka. A istina je daleko od toga, piše Večernji list BiH. Dapače, posve suprotna i rezultat poskupljenja električne energije, ali i odluke o zatvaranju jednoga od rudnika mrkog ugljena koji je djelovao u sastavu koncerna Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Riječ je o Rudniku mrkog ugljena Zenica u kojem su radovi pokrenuti prije 140 godina, a mjesecima uopće ne funkcionira. Samo dugovanje toga rudnika, prema Poreznoj upravi Federacije BiH, iznosi gotovo 140 milijuna maraka.
Duguju 567 milijuna
Na popisu najvećih dužnika su i drugi rudnici koji funkcioniranju u koncernu koji čini EP BiH, a ukupno su izvanproračunskim fondovima, ponajprije na temelju dugovanja za MIO, zdravstveno osiguranje, nezaposlenost dužni 567 milijuna maraka. Spajanjem u koncern upravo je prethodna vlast SDA nastojala spasiti rudnike koji su godinama doslovno socijalne ustanove. Riječ je o pravoj vojsci od 5700 osoba čija je sudbina u budućnosti prilično neizvjesna, prije crna. Što zbog toga da su svojim gubicima doveli i Elektroprivredu BiH na rub ponora, a koja je zbog servisiranja rudnika u prošloj godini imala gubitak od 140 milijuna maraka. Sada je EP BiH doslovno u identičnoj poziciji poput EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne prije nekoliko godina, kada je prijetila opasnost da dug Aluminija, odnosno visoke cijene koju ova kompanija nije mogla platiti, dovede do potpunog kolapsa i mostarskog elektroprivrednog poduzeća. Pokušaj SDA da sada povećanje cijene električne energije fakturira SDP-ovoj Vladi predstavlja klasičnu obmanu jer su stvarni problem rudnici čije će rješavanje biti iznimno bolno. O tome svjedoči i odlazak s posla oko 600 radnika iz Zenice. Nadu da će se taj proces okončati kontrolirano daje Zakon o zatvaranju rudnika koji je u fazi donošenja. Dodatni problem za rudnike, odnosno EP BiH predstavlja i to što će se nakon prijelaznoga razdoblja i progledavanja kroz prste početi plaćati velike pristojbe zbog toga što ima veliki udio električne energije korištenjem fosilnih goriva, prije svega ugljena. Vlasti u cijeloj BiH, ako ne žele velike namete na izvoz električne energije, trebaju uvesti pristojbe svim proizvođačima električne energije koji proizvode električnu energiju u termoelektranama. To se, prije svega, odnosi na Elektroprivredu BiH, ali i Elektroprivredu Republike Srpske. Ono što korisnici na području tih dvaju kompanija trebaju očekivati je novo poskupljenje električne energije stanovništvu i gospodarstvu.
Šteta i za Mostar
Kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu godišnje gubiti više od 250 milijuna eura ako se ova zemlja ne priključi sustavu plaćanja prekograničnog poreza na izvoz ugljika (CBAM). Ovaj mehanizam uvela je Europska unija kako bi potaknula nečlanice da prestanu proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva. Od 1. listopada 2023. CBAM obuhvaća proizvode iz područja proizvodnje cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje električne energije, željeza i čelika. Bosna i Hercegovina najveću količinu električne energije proizvodi sagorijevanjem ugljena u termoelektranama. Od ukupno 17 teravatsati električne energije, čak 10 se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvjema elektroprivrednim kompanijama sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Jedino Elektroprivreda HZ HB sa sjedištem u Mostaru svu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora korištenjem vode i vjetra. No, ni korisnici ove elektroprivrede neće biti zaštićeni zbog činjenice da je sva proizvedena energija "čista" od CO2 jer se CBAM plaća na temelju koeficijenta koji se odnosi na državu. Ne prilagodi li se uvjetima na kojima inzistira Europska unija, velikih će problema imati proizvođači iz Bosne i Hercegovine koji izvoze svoje robe u zemlje članice Europske unije. A takvih je više od 70 posto.