Rak debelog i završnog crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s oko 1.400.000 novooboljelih i 700.000 smrtnih slučajeva godišnje, piše Oridinacija.hr.
U pogledu geografske distribucije, pojavnost ove vrste raka povećala se u industrijaliziranim zemljama s umjerenim i visokim indeksom ljudskog razvoja, a tome doprinosi i bolje bilježenje oboljelih odnosno postojanje populacijskog registra za rak. Svake godine se u 370.000 građana u Europskoj uniji postavi dijagnoza raka debelog crijeva i 170.000 njih umre. Bolesnici u kojih je ta bolest rano otkrivena (stadij I) imaju šanse za preživljavanje od 90% u usporedbi sa samo 10% kada se otkriju u fazi IV.
Unatoč činjenici da se rak debelog crijeva sporo razvija, tijekom razdoblja od osam do deset godina, većina bolesnika i dalje se otkriva u kasnim fazama III i IV. To olakšava slučaj ranog probira, pogotovo jer je liječenje raka u ranoj fazi jeftinije od kasnog stadija, a godišnje bi se u zdravstvenom sustavu država unije moglo ostvariti preko 3 milijarde eura uštede.
U Hrvatskoj je rak debelog crijeva drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih novotvorina, u muškaraca iza raka pluća, a u žena ispred dojke (u 2019. prvi put ispred raka dojke). U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15% muškaraca i 13% žena oboli upravo od raka debelog crijeva. Godišnje se otkrije oko 3.500 novooboljelih, no u preko polovice njih bolest je već proširena u okolne ili udaljene organe. Osobito je visok udio proširenog raka u osoba s rakom rektuma. Naime, djelomičan razlog je kasni odlazak na pregled unatoč simptomima kao što je opstipacija ili vidljiva krv u stolici, ili nepravovremeno upućivanje na pregled osoba koje vidljivo krvare s uvjerenjem da se radi o hemoroidima.
U 2017. godini, rak debelog crijeva je otkriven u 3659 osoba (2143 muškaraca i 1516 žena), a u 2019. godini od te bolesti umrlo je 2095 osoba (1258 muškaraca i 837 žena), te je to šesti uzrok smrti u Hrvatskoj. Kako bismo predočili značaj ove bolesti to znači da svaki dan 10 osoba sazna da ima rak debelog crijeva a 6 umire od ove bolesti.
Poznavanje učinkovitih preventivnih mjera, napredak u terapijskim i dijagnostičkim postupcima (poput polipektomije), poboljšanje kvalitete predoperativne procjene i terapije (radioterapije i kemoterapije), dokazano dovode do smanjenja kako pobola tako i smrtnosti. Znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje na krv u stolici provedeno na velikom broju stanovnika, pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva (publicirano 1993. godine).
Bolest se može otkriti u početnom stadiju kada su izgledi za izliječenje veliki. Moguće je i spriječiti nastanak ove vrste raka otkrivanjem i uklanjanjem sitnih izraslina, polipa te daljim praćenjem bolesnika s obzirom na patohistoločki nalaz i građu uklonjenog polipa. Velika je važnost, no još uvijek nedovoljno prepoznata, otkrivanje osoba s povišenim rizikom za one bolesti ili stanja koja su povezana s češćom pojavom raka debelog crijeva. Kao i u nekim zapadnoeuropskim zemljama, organizirani Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva je namijenjen osobama od 50 do navršene 74 godine.
Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici svake dvije godine. Tim pregledom moguće je ujedno uzeti uzorak tkiva za analizu i ukoliko se otkrije polip, odstraniti ga, čime se sprečava nastanak raka.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem (ili sprječavanjem) bolesti omogućava bolja kvaliteta života te dulje preživljavanje odnosno doživljavanje očekivane dobi.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena 3 ciklusa pozivanja, a pri kraju je četvrti. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbenih problema trajao znatno dulje (pet godina). Procjena odaziva prethodnog ciklusa je 25-46% ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko županija postignut je značajan porast broja odazvanih osoba što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana kao i rada patronažnih sestara na terenu.
Udio testiranih osoba i dalje nije viši od 25%, te još uvijek nije dostatan da se počnu ostvarivati dugoročni ciljevi Nacionalnog programa. U skladu s tim, potrebno je informirati o probiru i ovoj bolesti građane te intenzivirati neprekidnu edukaciju ali i cjelovitu kampanju kojom će se popularizirati te promicati ovakav preventivni program. Najbolji je primjer susjedne Slovenije u kojoj je tijekom 5 godina smanjena pojavnost ovog raka za čak 21% zahvaljujući visokom udjelu osoba koje obave ovaj jednostavan pregled stolice iz udobnosti svojeg doma. Također je i znatno veće netto 5 godišnje preživljenje oboljelih otkrivenih u ovom programu.
Brojne europske i svjetske organizacije dogovorile su da se mjesec ožujak posveti borbi protiv raka debelog crijeva.
U tijeku je 4. pozivni ciklus provedbe i pozvane su sve osobe rođene od 1945. godine do zaključno sa 1969. godištem. Svi kojima nije stigao poziv ili kuverta s testom mogu još uvijen kontaktirati lokalni zavod za javno zdravstvo i dobiti testove te obaviti pregled.
ŠTO UČINITI I KAKO POSTUPITI?
Kad dobijete poziv za pregled stolice na skrivenu krv u stolici iz zavoda za javno zdravstvo vaše županije, odazovite se tako što ćete u povratnoj kuverti poslati svoju suglasnost u priloženoj povratnoj kuverti. Ako ste već obavili isti pregled unutar godinu dana ili bili na kolonoskopiji napišite to kako bismo znali razlog zbog kojeg ne želite obaviti ovaj pregled u okviru Nacionalnog programa. Ovo je važno zbog daljeg postupanja i bilježenja odaziva.
KOJA GODIŠTA SE SADA POZIVAJU?
U ovom ciklusu pozivamo osobe rođene od 1945.-1969. godine.
ŠTO AKO NISAM DOBILA/DOBIO POZIVNO PISMO?
Baza za pozivanje je baza OIB sustava te se osobe pozivaju na adresu koja je navedena u toj bazi. Ako niste dobili poziv, molimo da nazovete besplatni telefon pripadajućeg zavoda za javno zdravstvo te će kao kontakt adresa biti upisana ona na koju želite dobivati poziv.
ŠTO AKO SAM PRIVREMENO NASTANJEN/A NA DRUGOJ ADRESI?
Ako ste privremeno na drugoj adresi molimo da nazovete besplatni telefon pripadajućeg zavoda za javno zdravstvo, te će kao kontakt adresa biti upisana ona na koju želite dobivati poziv, a svaku izmjenu takošer javite.
ZAŠTO PONEKAD POZIV DOBIJE UMRLA OSOBA ILI OSOBA KOJA VEĆ BOLUJE OD RAKA DEBELOG CRIJEVA?
Ponekad poziv dobije umrla osoba ili osoba koja već boluje od raka debelog crijeva jer web registar ovog nacionalnog programa nije povezan s maticom umrlih niti registrom za rak tako da se podaci dobivaju povremenim ažuriranjem na početku pozivnog ciklusa. Također, pozivi za sljedeću kalendarsku godinu tiskaju se unaprijed u godini koja prethodi a ne sukcesivno prije slanja jer za sada nije moguća drugačija organizacija. Stoga, osobe koje preminu u npr. 2020. godini mogu biti pozvane jer su pozivi tiskani u 2019. kako bi se program mogao nesmetano odvijati. Molim stoga, da obavijestite zavod na besplatan telefonski broj o spomenutim razlozima kako bi se u karton pozvane osobe upisalo da se umrla osoba ili osoba već liječena od raka deblog crijeva trajno isključuje iz pozivanja te poštedilo od neugodnosti dobivanja pozivnog pisma.
ŠTO AKO JE NALAZ STOLICE NA SKRIVENU KRV POZITIVAN?
Ako je nalaz krvi u stolici pozitivan, iz zavoda za javno zdravstvo ćete biti naručeni na kolonoskopiju te ćete dobiti poziv u kojemu je i kupovnica za pregled i za podizanje sredstva za čišćenje crijeva Moviprep kojeg trebate podignuti u ljekarni (lijek je u potpunosti plaćen od HZZO). O pozitivnom nalazu, bit ćete obaviješteni telefonski te je, stoga, važno da broj napišete na upitniku kad šaljete uzorke stolice nanesene na kartone. Dobit ćete osnovne informacije o pripremi za tu pretragu.
O pozitivnom nalazu bit će obaviješten i vaš obiteljski liječnik kako bi znao da ste upućeni na kolonoskopiju. Obavezno se javite odabranom obiteljskom liječniku ako imate neke druge bolesti zbog kojih trebate pomoć u pripremi za kolonoskopiju kao npr. ako uzimate lijekove protiv zgrušavanja krvi, ako imate šećernu bolest ovisnu o inzulinu, ako ste teško pokretni ili ako imate neko drugo pitanje oko pripreme.