Bh. građani iz dana u dan sve se više zadužuju, a pretpostavlja se da će taj dug, kako godine budu odmicale, sve više rasti. Potvrdili su to i iz brojnih udruga potrošača diljem BiH. Kako kažu, građani se zadužuju na sve strane, u bankama uzimajući kojekakve kredite, zatim kod rodbine, prijatelja, susjeda... Kreditima se plaćaju hrana, životne namirnice, režije, doslovno se živi od posuđenog novca.
Krediti i posudbe
Murisa Marić iz Udruge potrošača “Don” kazala je za Nezavisne novine kako su bh. građani prezaduženi te da bez kredita ili drugih načina posudbe novca jednostavno ne mogu ispunjavati osnovne ljudske potrebe. “Mislim da će svake godine iznos zaduženja biti veći, a da će rasti i broj ljudi koji se zadužuju jer se ovakav rast cijena ne može ispratiti povećanjem prihoda za 30 KM”, kaže Marić te dodaje kako su nenamjenski krediti, po običaju, i najnepovoljniji kada je kamata u pitanju.
Prema njezinim riječima, dok jedni pokušavaju zaduživanjem platiti određene životne troškove, drugi dižu kredite kako bi zatvorili postojeće i tako produbljuju svoju agoniju. Kada je riječ o načinima zaduživanja, postoji nekoliko krugova. Prvi krug odnosi se na tekuću potrošnju. No, to nije ništa čudno budući da je samo za potrošačku košaricu četveročlane obitelji potrebno više od dvije prosječne plaće. Drugi krug zaduživanja odnosi se na tzv. planirane troškove, kao što su nabava ogrjeva, spremanje djece u školu - kupnja knjiga, odjeće i obuće, registracija automobila.
Uz to, nije rijetko da se bh. građani zadužuju i kako bi otputovali negdje na godišnji odmor. Treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi poput smrtnog slučaja u obitelji, iznenadni posjeti liječnicima, hitne popravke koji se odnose na kućanstva i slično. Kada je riječ o nekim od nepredviđenih troškova, ranija istraživanja stranih agencija pokazala su kako će se većina građana za pomoć obratiti nekom od prijatelja, pa čak i poslodavcu, prije nego što će “prelomiti” i kreditno se zadužiti u bankama. Istraživanja su pokazala kako oko 75 posto ljudi redovito posuđuje novac te kako za većinu bh. građana udar na kućni proračun predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM.
Da je život bh. građana težak, pokazuju i podaci Centralne banke BiH, prema kojima su u ožujku ove godine sektoru stanovništva bile plasirane ukupno 9,4 milijarde KM, od čega se 7 milijardi odnosilo na nenamjenske kredite. Kako bi se dobila jasnija slika o zaduženosti svakog bh. građana, u pet godina, od 2013. do 2018., povećala se za čak 600 KM. Prema podacima, prije pola desetljeća kreditna zaduženost po stanovniku iznosila je 2010 KM, dok je u ožujku ove godine narasla do 2675 KM.
Što se sve kupuje?
Krediti za kupnju automobila u ožujku ove godine iznosili su 8,8 milijuna KM, što je približno iznosu od prije tri godine. Krediti za popravak postojećih stambenih jedinica u ožujku su iznosili 46,7 milijuna KM, za razliku od 2015. kada su bili veći od 65 milijuna KM. S druge strane, krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica bili su nešto veći od milijardu KM, što je rast od 11 posto u odnosu na prosinac 2017. Za kupnju postojećih stambenih jedinica krediti su iznosili 683,1 milijun KM ili 13,3 posto više nego krajem 2017. Samo dva posto kredita odobrenih stanovništvu odnosi se na poduzetništvo, pokazali su, između ostaloga, podaci Centralne banke BiH. •za 600 KM