lektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne završila je novu poslovnu zgradu na Rondou u Mostaru koju danas svečano otvara. Uz ovaj iskorak, tu je i pozitivan rezultat za prošlu godinu, otvaranje prve vjetroelektrane u BiH... Bio je ovo povod za razgovor s generalnim direktorom mr. sc. Marinkom Giljom.
Kakva je bila prošla godina u poslovnom smislu za Elektroprivredu HZ HB?
- Prošla godina svakako je povijesna za Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Uz to što smo je završili s pozitivnim poslovnim uspjehom i ostvarili dobit, u ožujku smo pustili u rad prvu vjetroelektranu u BiH, našu VE Mesihovina u Tomislavgradu. VE Mesihovina imat će 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108, ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje oko 165 GWh. Realizacijom projekta VE Mesihovina, osim izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u proizvodnom sustavu EP HZ HB, poboljšali smo i uvjete za razvoj poduzetništva i industrije, osigurali nova radna mjesta te nova financijska sredstva u smislu naknada za općinu Tomislavgrad, tako da korist od VE Mesihovina, uz EP HZ HB, imaju i općina Tomislavgrad, Hercegbosanska županija, FBiH i BiH. U srpnju je položen kamen temeljac za gradnju CHE Vrilo snage 66 MW i vrijednosti od oko 90 mil. eura, također na području općine Tomislavgrad. Ovaj projekt planiramo pustiti u pogon do kraja 2023. godine. U okviru 3SMART projekta na našoj poslovnoj zgradi u Tomislavgradu krenuli smo s proizvodnjom solarne energije i time zaokružili proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ostvarivši svoj strateški cilj. Nakon u povijesti najlošije hidrološke, 2017., godine koju smo, zahvaljujući preventivnim mjerama štednje, završili pozitivno, tako smo nastavili u 2018. godini te u prvom tromjesječju ove godine.
Može li godina koja je hidrološki dobra nadoknaditi onu koja je bila hidrološki izuzetno loša?
- Navrijeme smo prepoznali situaciju u kojoj ćemo se naći i donijeli, tada ne baš zahvalne, odluke o mjerama štednje i drastičnim rezovima u 2017. godini. To se pokazalo ispravnim i rezultiralo pozitivnim poslovanjem na kraju, kao što sam rekao, najlošije hidrološke godine u povijesti EP HZ HB. Što se tiče nadoknade u jednoj godini za drugu, mi to tako ne gledamo, imamo planove za svaku godinu i nastojimo ih ostvariti, bez obzira na hidrološki lošu prethodnu godinu.
Poznato je kako Aluminij d. d. Mostar duguje EP HZ HB više od 200 mil. KM. Je li izvjesna naplata duga i kakav je vaš trenutačni odnos s Aluminijem?
- Točno, s prosincem 2018. dug Aluminija d. d. Mostar iznosi više od 200 mil. KM. Poduzeli smo sve zakonske radnje radi naplate potraživanja od Aluminija d. d. Mostar u cilju zaštite interesa našeg poduzeća. Cijeneći važnost Aluminija Mostar, za dio duga od 68 mil. KM zaključili smo sporazum o reprogramu duga na 15 godina, a ostatak je u različitim fazama sudskih procesa. Temeljem odluke Skupštine našeg poduzeća, od 1. siječnja ove godine mi smo ponovno opskrbljivač Aluminija d. d. Mostar te im energiju isporučujemo s odgodom plaćanja od 120, odnosno 60 plus 60, dana, a nabavu energije dogovorili smo s istim rokom plaćanja kako ne bismo doveli u pitanje likvidnost našeg poduzeća.
Špekulira se kako bi EP HZ HB d. d. Mostar mogao ući u vlasničku strukturu Aluminija d. d. Mostar. Molim vaš komentar na to.
- Primarna djelatnost Elektroprivrede HZ HB proizvodnja je električne energije, naši planovi su i dalje ulagati u proširenje proizvodnih kapaciteta kako bismo što više energije imali iz vlastite proizvodnje, a zasad nismo razmišljali o proširenju djelatnosti.
Mislite li da će doći do povećanja cijene električne energije kućanstvima u ovoj godini?
- Zakonska obveza opskrbljivača električnom energijom je predložiti cijenu usluge javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge za svaku godinu. Sukladno tome, 21. rujna 2018. uputili smo prijedlog FERK-u - bez povećanja cijene električne energije kućanstvima - i na isti dobili suglasnost 16. studenoga 2018. za 2019. godinu. Ovime sam ispunio obećanje koje sam dao kad sam došao na mjesto generalnog direktora EP HZ HB, a to je kako ću sve činiti da električna energija kućanstvima ne poskupljuje, iako je to u nekim trenucima bilo gotovo nemoguće.
Koji su projekti prioritetni u tekućoj godini?
- Na početku ove godine završili smo novu poslovnu zgradu na Rondou u Mostaru, koju danas svečano otvaramo. Zgrada je ukupne površine 3219 četvornih metara, a u završetak gradnje i opremanje uloženo je oko 6,5 mil. KM. Zgradu će koristiti Direkcija Društva, Pravni i ekonomski poslovi. Od većih zahvata u 2019. planiramo nekoliko remonta na našim hidroelektranama u cilju optimalne proizvodnje. Tako je planiran kapitalni remont agregata br. 1. na HE Mostar, kao i sanacija bučnice i razdjelnoga zida. Zatim kapitalni remont motor-generatora br. 1 na CHE Čapljina, kapitalni remont agregata br. 2 na HE Jajce II, zamjena sustava zaštite generatora i 110 kV postrojenja te zamjena sustava električnih zaštita 35 kV postrojenja na HE Jajce I. Za potrebe Distribucije el. energije izrađen je elaborat optimalnoga tehničkog rješenja priključenja fotonaponskih elektrana u gospodarsko-poslovnoj zoni Hodovo. Tim je elaboratom utvrđeno kako je potrebno izgraditi trafostanicu TS 35/10(20) kV, 1x8 MVA s uklapanjem u postojeći 35 kV dalekovod Čapljina – Stolac. Cilj je izgradnje te trafostanice priključenje postojećih i planiranih fotonaponskih elektrana u toj gospodarskoj zoni na elektroenergetsku mrežu. U sklopu navedenog projekta, osim trafostanice 35 kV Stolac 2, u tijeku je izgradnja srednjonaponskoga kabelskoga raspleta dužine od oko 4 km i priključnog 35 kV kabela dužine 3,5 km za evakuaciju navedene proizvedene energije prema TS 110/X Stolac i TS 110/X Čapljina. Unutar gospodarske zone Hodovo izgrađeno je 10 novih trafostanica 10/0,4 kV, a vrijednost investicije je oko 3,000.000 maraka. Kao jedino elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora, tj. hidroelektrana i vjetroelektrana, nismo prestali razvijati izgradnju takvih proizvodnih objekata. Sada smo svoje snage usmjerili na proizvodne projekte kao što su CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana. I u ovoj godini također ćemo uložiti značajna sredstva u distributivnu mrežu, čime osiguravamo kvalitetnu isporuku električne energije svim svojim potrošačima, od juga do sjevera.
U tijeku je natječaj za prijam radnika i vježbenika u EP HZ HB, a slovite za “najpoželjnijeg poslodavca”. Recite nam nešto o tome.
- Bitan segment politike poslovanja našeg poduzeća je ulaganje u mlade obrazovane kadrove koji će sutra biti u stanju odgovoriti svim zahtjevima svjetskog elektroenergetskog tržišta i zato kontinuirano kroz stipendije ulažemo u nadarene studente, prvenstveno iz oblasti energetike, ali i druge, i sukladno planu zapošljavamo nove ljude i time im osiguravamo ostanak i opstanak u Bosni i Hercegovini.
Stabilizirali ste poslovanje EP HZ HB, posebice posljednje dvije godine. Kako gledate na budućnost i planove?
- EP HZ HB danas je nezaobilazan čimbenik elektroenergetskog sektora u ovom dijelu Europe, jedinstven po VE Mesihovina i CHE Čapljina, koja je u prošloj godini ostvarila svoj rekordan rad. Jedina smo elektroprivreda u BiH koja cjelokupnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora, vode, a od ove prošle i vjetra i sunca. Naše tržište ostvaruje najbolje rezultate od osnutka, kontinuirano ulažemo u distributivnu mrežu čime osiguravamo kvalitetnu i redovitu isporuku električne energije našim potrošačima, zapošljavamo mlade obrazovane kadrove i svakodnevno ulažemo u nezamjenjiv ljudski potencijal. Prepoznatljiv smo dio svih elektroenergetskih procesa u BiH, svakodnevno provodimo razvojne planove i, kao što sam već rekao, radimo na novim proizvodnim objektima. Ponosno mogu reći da je EP HZ HB za vrijeme mog mandata ostvario svoj strateški cilj. Moji planovi i dalje su usmjereni na razvoj ovog poduzeća i ulaganje u nove proizvodne i sve druge kapacitete, što je EP HZ HB dovelo i održat će ga na poziciji koja mu pripada, bez razmišljanja o tome dokad ću biti na poziciji generalnog direktora. •