Dok se vode borbe oko toga tko će na koju poziciju u vlasti, političari ne misle o sve većem broju gladnih u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Broj korisnika javnih kuhinja u BiH se utrostručio. Obroke više ne traže samo oni koji su službeno korisnici socijalne pomoći, nego i brojni građani čije plaće i mirovine zbog svakodnevnih poskupljenja ne mogu podmiriti sve mjesečne troškove.
Porast siromaštva
U posljednjih godinu dana u Bosni i Hercegovini značajno su poskupjele sve životne namirnice, neke i za više od 100%, dok su primanja umirovljenika i radnika tek neznatno povećana. Statistika i ne izgleda toliko zabrinjavajuće koliko je zabrinjavajuća stvarnost. Problem je što cijene hrane rastu gotovo iz dana u dan. To što možda luksuz nije toliko poskupio građanima ne znači mnogo s obzirom na to da su ga se odrekli i prije posljednje krize.
Posljednjih mjeseci sve više se odriču i hrane s obzirom na to da prosječna plaća više ne može podmiriti troškove prehrane četveročlane obitelji. Bosna i Hercegovina ne raspolaže službenim podacima o povećanju siromaštva, koje je sve vidljivije u zemlji u kojoj se prikupljaju milijarde maraka od poreza zbog brojnih i kontinuiranih poskupljenja. Jedini u Europi nemamo podatke o siromaštvu. Agencija za statistiku BiH osmu godinu ne objavljuje podatke o siromaštvu i socijalnoj isključenosti, no iako službene statistike nema, realnost pokazuje kako je stanje sve teže, voće i povrće na komad ne kupuju više samo umirovljenici.
- I oni koji rade uzimaju po jedan komad. Tri dana bude posla kad stignu mirovine i onda više nema prometa. Teška je situacija - govore trgovci. Bosna i Hercegovina je siromašna zemlja. Po nekim podacima, nalazimo se među 20 najsiromašnijih zemalja. Prema ranijim procjenama, oko 700.000 građana živi na granici siromaštva, a svaki šesti je gladan. Stanje se u posljednjih godinu dana znatno pogoršalo. Da je situacija alarmantna, pokazuje i povećan broj korisnika pučkih kuhinja. Prema navodima nevladine organizacije "Save the Children", petero od 1000 djece u BiH umre prije petog rođendana zbog siromaštva.
Istraživanje UNDP-ja
Od listopada 2022. do veljače 2023. UNDP je proveo prvo mapiranje prostorne raspoređenosti, kapaciteta, broja korisnika i drugih važnih aspekata rada svih javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini u cilju razvijanja konkretnih preporuka za javne politike i tehničke mjere koje doprinose smanjenju gladi u zemlji. Provedeno istraživanje pokazalo je da u Bosni i Hercegovini trenutačno postoje 53 organizacije za podjelu besplatnih obroka, pri čemu se 34 objekta nalaze u Federaciji Bosne i Hercegovine, 18 objekata u Republici Srpskoj i jedan objekt u Distriktu Brčko BiH. Najvećim brojem objekata upravljaju humanitarne/neprofitne organizacije u BiH.
Trenutačni broj korisnika u 53 javne kuhinje u BiH je blizu 18.000. Broj korisnika se povećao za oko 500 korisnika u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu. Najzastupljenije ugrožene kategorije društva među korisnicima javnih kuhinja su umirovljenici, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe s poteškoćama u razvoju te pripadnici romske populacije.
Zbog nedostatka novca manje od polovine javnih kuhinja može ponuditi svježe voće/povrće, kao i posebne proizvode za dojenčad i malu djecu (48,08%), dok samo mali broj kuhinja (21,15%) može ponuditi obroke za korisnike s posebnim prehrambenim potrebama. Koliko je situacija alarmantna, govori i podatak da u BiH postoje i javne kuhinje za bebe. Dio obitelji, naime, nije u stanju osigurati ni hranu za svoje novorođenče.