Kampus II Sveučilišta u Mostaru, smješten u prigradskom naselju Rodoč, zbog značajne zemljopisne pozicije i ugodnog ambijenta te s obzirom na sjecište putova posljednjih se godina snažno infrastrukturno razvija. Prva sveučilišna tiskara u BiH i sveučilišna umjetnička galerija otvorene su u nazočnosti visokih dužnosnika upravo u prostorima kampusa u Rodoču, piše Večernji list.
Prva takva tiskara u BiH
U okviru Sveučilišne nakladničke kuće PRESSUM završena je i moderno opremljena elektronička tiskara u kampusu u Rodoču. Tiskara će omogućiti puno lakše tiskanje svih izdanja nastavnika uključenih u sveučilišnu nastavu, publikacija Sveučilišta, kao i drugih potrebnih tiskanih izdanja po pristupačnim cijenama. - Tiskara je opremljena suvremenom elektroničkom opremom, a uz opremljenost i stručnost bit će nam omogućeno tiskanje u kratkom roku, bez obzira na kompleksnost. Već su iz tiska izašle naše prve tiskovine - kazao nam je prof. dr. Ivo Čolak, prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Mostaru. Prva objavljena tiskovina je Glasnik Sveučilišta u Mostaru, koji objedinjuje pravne akte koje je Sveučilište donijelo u razdoblju od 2012. do 2020. Suglasnost Senata Sveučilišta za obavljanje djelatnosti nakladništva i sunakladništva, donesena 1. listopada 2017., rezultirala je objavom 66 naslova od toga do današnjeg datuma. Posebna važnost otvaranja tiskare ogleda se u činjenici da će u njoj biti tiskano i 17 znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa kojima je Sveučilište u Mostaru nakladnik, pa će se i mogućnost njihove distribucije u papirnatom obliku olakšati. U posljednje dvije godine znatno je povećan angažman svih uredništava znanstvenih časopisa Sveučilišta u Mostaru kako bi svi časopisi ušli u referentne znanstvene baze, odnosno kako bi postali prepoznatljiviji i podigli svoju kvalitetu na još višu razinu. Sveučilišna galerija svečano je otvorena izložbom Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
- Ovaj projekt konačno je doživio svoju realizaciju - kazao je za Universitas prof. dr. Stjepan Skoko, dekan Akademije likovne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, te dodao kako je riječ o projektu od izuzetne identitetske važnosti, ali i pedagoške i edukacijske. Navodi da je to jedan od objekata u kampusu u Rodoču prilagođen svim parametrima kojima Sveučilište dobiva najsuvremeniji izložbeni prostor u Hercegovini, modularan i prilagodljiv, čak i za složene umjetničke projekte.
- Galerija ima vlastitu zbirku, urede, specijaliziranu knjižnicu za povijest umjetnosti, koja već sada ima 800 naslova, te muzejsku čuvaonicu za pohranu umjetnina sa svim sigurnosnim i konzervatorskim uvjetima – naveo je Skoko. Dodao je da će galerija biti nastavna baza, ali i generator programa međunarodne studentske prakse kroz ljetne škole i razmjene. Usmjerena je najprije približavanju umjetnosti studenskoj populaciji, ali i obogaćivanju likovne scene kvalitetnim izložbama, umjetničkim programima i suradnjama te pružanju mogućnosti za afirmaciju mladih umjetnika, a posebno će biti važni postavi recentnih autoriteta s područja slikarstva, kiparstva, grafike i drugih umjetničkih područja kojima će Mostar još jednom pokazati da je značajno umjetničko središte ovoga dijela Europe. - Želimo je pozicionirati kao mjesto izvrsnosti koje dopunjuje i oplemenjuje naše temeljno poslanje. U duhovnom i intelektualnom smislu, dakle najvažnijem, galeriju vidimo kao hram u kojem ćemo čuvati dušu hrvatske umjetnosti i identitet koji nas određuje kao narod, ali će nas obogaćivati i izložbama autora svih naroda kako bismo u bogatstvu različitosti zajednički afirmirali ljepotu umjetnosti – zaključio je dekan Skoko. Planirano je godišnje prikazati tri do četiri tematske i monografske izložbe prema strogim kriterijima izvrsnosti, razrađenim postavom te muzeografskim pomagalima, što će pratiti katalozi njima primjerene kvalitete. Na SUM-u su uvjereni kako će galerija postati značajno mjesto kulturne razmjene i druženja prijatelja umjetnosti te važan čimbenik u sveučilišnoj, gradskoj, ali i široj kulturnoj ponudi.
Rodoč i urbaniziranje
Drugi sveučilišni kampus u Rodoču bogatiji je za galeriju i tiskaru, a pred njim su još brojni infrastrukturni i akademski važni projekti koji se odnose na potpunu izgradnju kampusa u Rodoču, čime se znatno brže urbanizira južna mostarska gradska zona. U tijeku su i završni radovi okolišnog uređenja. Kampus je opremljen najsuvremenijim učionicama i nastavnim pomagalima. Trenutačno se u Rodoču održava nastava Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Agronomskog prehrambeno-tehnološkog fakulteta i terenska nastava drugih fakulteta. U Rodoč je već preseljena i Sveučilišna knjižnica. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić podsjetio je da Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru predviđa uspostavljanje određene prostorne integracije. - Stoga će Sveučilište za potrebe svoga daljnjeg razvoja i širenja nastaviti razvijati dodatne prostorne kapacitete u kampusu II u Rodoču te, služeći se njegovim ukupnim potencijalom, osigurati da kampus bude dugoročno samoodrživ i u službi rasta Sveučilišta – dodao je. Samo jedan od primjera samoodrživosti je proizvodnja ekohrane u kampusu II.
Naime, Agronomski i prehrambeno–tehnološki fakultet upravo tu, na svom pokušalištu, proizvodnjom različitih poljoprivrednih kultura može osigurati dodatna sredstva za unaprjeđenje praktične nastave te opremanje laboratorija i prostorija potrebnih za još kvalitetniji sustav provođenja praktične nastave. Također, planirana je izgradnja zgrade SUMIT centra u Rodoču. Ovaj centar predviđen je kao središte procesa digitalizacije cijele vertikale obrazovanja, a njegova je beneficija planirana suradnja sa strateškim partnerima Sveučilišta u Mostaru koji će omogućiti održavanje prakse i zapošljavanje najboljih studenata koji kroz tehničke fakultete i SUMIT steknu visoko cijenjene kompetencije u području informacijskih tehnologija. Posebno važan potez Uprave Sveučilišta u Mostaru bila je uknjižba prava vlasništva na sve nekretnine koje su unutar kampusa u Rodoču. Ukupna površina uknjiženoga zemljišta iznosi gotovo dva milijuna četvornih metara, a time se otvaraju velike mogućnosti za širenje Sveučilišta i postavljanje novih infrastrukturnih ciljeva kojima bi se ostvarila postavljena vizija snažnoga i modernoga europskog sveučilišta.•